ORF Hrvati Podcast

Cut morete priliku o Mirku Berlakovicu, školskom nadsavjetniku, školniku, kantoru, zborovodji, tamburašu, autoru, pokretacu, rodoljubu i jezikoslovcu i bivšem predsjedniku Hrvatskoga štamparskoga društva. Pred kratkim su predstavili knjigu o njemu s naslovom "Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišcu". Uredili su ju bivši glavni urednik Hrvatskih novin Petar Tyran i slavistica kot i kcer slavljenika Zorka Kinda-Berlakovic. Ona je naš gost i predstavlja u razgovoru sa Silvijom Degendorfer široko djelovanje ali i jako peršonsku stran nositelja Kulturne nagrade.

Jur vec od 50 ljet putuje kopija Celjanske Marije po razlicni fara, u ki živu gradišcanski Hrvati i Hrvatice. Od lanjskoga shodišca u Celju boravi štatua u pet ugarsko-hrvatskih far. Uz Hrvatski Židan kot glavno mjesto su to još Kiseg, Plajgor, Prisika ali i Unda. Onde u crikvi je Putujuca Celjanska Marija cijeli april. Hodocasna grupa iz Pinkovca je prva, ka je tamo došla na shodišce. Šakica ljudi se je još i piše otpravila na put. Silvija Degendorfer je je sprohadjala.

Opcina Stinjaki i svi stanovniki su prošlu subotu pozdravili visokoga gosta, saveznoga predsjednika Alexandera van der Bellena, ki je bio s hižnom družicom Dorisom Schmidauer na službenom pohodu sela. Pri svetacnom prijamu su sudjelivala brojna seoska društva, med njimi Stinjacko Kolo i Šari Stinjaki. I dica osnovne škole i cuvarnice su imala nastup. Sarah Karall je bila onde.

Zvijezde hrvatske zabavne muzike su projduci vikend gostovale u Austriji. U spominak pokojnomu pjevacu Oliveru Dragojevicu su u Palmersovom stanu u Wiener Neudorfu nastupili Zorica Kondža, Goran Karan, Tedi Spalato i Petar Dragojevic uz pratnju Dupinov, banda, ki je desetljeca sprohadjao Olivera. O ovom koncertu rekao je Goran Franic "Njoko", dugoljetni Oliverov basist: OT Dojduci koncert s naslovom Tragom Olivera ce biti ovu subotu, 25. aprila u Osijeku.

Jako vrla dica su prošli tajedan sudjelivala pri trki protiv raka. Ovako su jur najmanji cega veilkoga i dobroga ucnjili za od raka betežne ljude. Martin Herics je bio u Vincjetu pri trki, pri koj je sudjelivalo vec škol i domaca cuvarncica.

Nadregionalni folklorni ansambl Kolo Slavuj svecuje ljetos 55. obljetnicu postojanja. Razvitak ansambla, od samih pocetkov do danas su ovjekovjecili u dokumentarnom filmu "Oganj gori". Marko Cenar je bio pri prezentaciji dokumentarca u Becu.

Kantautorica Mira Perušic se pripravlja na prezentaciju svojega novoga vecjezicnoga albuma s imenom "Svica". Študirana muzicarka je poznata, da nastupa glasom, klavirom i loop-stanicom. Prezentaciju novoga albuma ce pratiti hakovski zbor HAKapella, za koga je Mira Perušic tako ca kot mentorica. Vera Buranic je bila pri probi ovoga Hakapella zbora.

Jackarni krug Štikapron svecuje ljetos 80 ljet postojanja i je jedan od najstarjih zborov u Gradišcu. Zbor je oncas utemeljio školski direktor u Štikapronu, Jakov Dobrovic, kot školski zbor. Povodom jubilarnoga ljeta je Jackarni krug, ki ima aktualno 22 kotrige, nedilju jacio u crikvi Štikaprona mašu s glazbenom pratnjom. Velik koncert povodom 80. jubileja cedu imati 13. junija.Sarah Fleischhacker je bila pri jubilarnoj maši.

U Hrvatskom centru u Becu je žitka. Mnogo dice je naime došlo simo na prezentaciju slikovnice s imenom "Moje prve rici". Knjiga je puna zanimljivih slik i rici u cetiri jeziki.

U Kugi u Velikom Borištofu su cer prezentirali knjigu "Naš Mirko - hrvatski velikan u Gradišcu". Glavni lik je Mirko Berlakovic, bivši direktor ondašnje Dvojezicne glavne škole u Velikom Borištofu i dugoljetni predsjednik Hrvatskoga štamparskoga društva. To ali daleko nisu jedina podrucja na ki je Berlakovic djelovao i ostavio svoje slijede.

Velikoborištofsko mladenacko društvo „Barani“ je nedilju navecer pozvalo u KUGU na tradicionalni Vazmeni tanac. Ov muzicki vecer na Vazmenu nedilju je najvažnija priredba Baranov. Ljetos je stala u znaku 25. obljetnice postojanja društva. Marko Cenar je za nas bio onde.

Dunaj curi kroz deset zemalj Europe. Jedan kusic slovackoga odlomka Dunaja je bilo djelatno mjesto Hanzija Kaušica iz Cunova. On se je desetljeca skrbio zato, da su nasipi i prostor okolo gati svenek cisti. 74-ljetni pozna razlicne strani rijeke i sve kanale kot i nekoliko rukavov Dunaja od Požona do ugarske granice. Angelika Reimann-Mariela je sastavila prinos za Širom barom.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) je u Velikom tajedna u Stinjaki snimala za dokumentarni film, koga cedu emitirati kljetu na Vazme u vlašcem programu. U filmu u dužini od 26 minut cedu kazati vazmene obicaje kot krocanje jaj, škrebetanje i križni put a predstavit cedu i neke nošnje i baviti se poviješcu i sadašnosti sela. Petra Maria Zsivkovits je hrvatske kolegice i kolege za emisiju Širom barom neko vrime pratila pri snimanju.

Veliki tajedan je najvažni tajedan u Katolicanskoj crikvi, ar se vjerniki spominjaju muke i smrti Jezuša Kristuša. U ovom casu se dvakrat, na Veliki petak i na Macicnu nedilju, u okviru liturgije šte Muka Kristuševa ili - ca je još svetacnije - jaci. U Koljnofu se grupa muži jur od pocetka Korizme pripravlja na jacenje Muke Kristuševe. Viktorija Palatin je bila pri probi u Kulturnom domu Koljnofa.

Zec je poznat kot simbol za rodovitost, život i protulice. A zbog svoje brzine i pažljivosti stoji i za sricu, novi pocetak i goristajanje u kršcanskom kontekstu. Naredno uprav zbog toga igraju zeci pred Vazmi posebnu ulogu. Ali za Vilija i Filipa Eisnera iz Trajštofa stoju njegovi kunici cijelo ljeto na pvom mjestu dnevne agende. A Reimann-Mariel je bila onde.

Mjuzikl "Na putu" su se dica Osnovne škole Nova Gora zavježbala zbog velikoga jubileja, koga svecuje selo u ovom ljetu: 450 ljet je ljetos tomu, da su Hrvati utemeljili ovo selo. Mjuzikl povida o tom, kako su Hrvatice i Hrvati iz svoje stare domovine Hrvatske došli u novi kraj, u južno Gradišce i ovde utemeljili svoje selo, ko su zvali Nova Gora.

Literarno i kulturno društvo LIKUD iz Fileža je pozvalo na osebujni filmski vecer. Predstavili su prvi gradišcanskohrvatski film Nepotpuni zarucnjak iz 1986. ljeta, koga je napisao i režirao Martin Jordanic. Sarah Karall je isto bila na filmskoj predstavi.

U naši seli imaju društva važne funkcije na razlicni podrucji, ako mislim samo na ognjobrance ili limene glazbe. U ovi su pravoda i mladi zastupani. Dodatno se formira mladina cuda puti i u vlašci društvi. To je i u Stinjaki tako, kade su pred osmimi ljeti utemeljili društvo "Stinjacka mladina". Pred kratkim su imali generalno spravišce s odibiranjem novoga odbora. Petra Maria Živkovic se je pominala s kotrigi Stinjacke mladine o društvu i o plani novoga odbora

1995. ljeta je Veliki Borištof svecevao svoju 800. obljetnicu prvoga imenovanja sela kot selo "Baran". Za jubilej je ondašnja Dvojezicna glavna škola predstavila mjuzikl tim imenom. KUGA u Velikom Borištofu je nedavno pokazala film ove produkcije, za ku je bio odgovoran ucitelj Heinz Hoffmann. Desna ruka mu je bila njegova žena Johanna Hoffmann. U razgovoru sa Silvijom Degendorfer se spominju na tu produkciju.

U protulicno vrime si ljudi cistu svoje stane, vrte a neki i aute. Drugi dekoriraju sobe tipicnimi vazmeni dugovanji a ovim slišu i macice s vazmenimi jaji. Posebnu stinjacku tradiciju krocanja vazmenih jajac prakticira uselu samo par žen. Kulturna inicijativa Stinjaki je priredila u staroj školi sela tecaj za krocanje jajac, da se ova tradicija ne izgubi. Judith Herceg je bila pri tecaju.