F.E.S. Podcast

Prvi put žene Bosne i Hercegovine obilježavaju 8. mart 1914 godine. Na javnom skupu, tada održanom u Sarajevu, tražile su ekonomsko i političko oslobađanje žena. U novom izdanju podcasta „Riječ na F“ putujemo unazad više od stoljeće, referišući se na govore Klare Cetkin i Roze Luksemburg, pitamo se: gdje je nestala revolucija i kojim glasom bi danas trebala progovarati? Sagovornica je historičarka, aktivistica, članica SABNOR-a Mostar i potpredsjednica UG Inicijative građani/ke Mostara, Alma Pelo Zagorčić.

Grad Jastrebarsko je na prvi pogled mali grad u blizini Zagreba no upravo on je grad inovativne javne uprave o kojoj Nikolina Ribarić, zamjenica gradonačelnika razgovara s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E. „Digitalizacija spojena s održivošću recept je za budućnost na lokalnoj razini“ kaže Nikolina Ribarić. A u Jastrebarskom već nekoliko godina rade na digitalizaciji te kroz online sustav Geoportal Jaska lakše i učinkovitije komuniciraju s građanima i poduzetnicima. A kako se dobar glas daleko čuje, tako se i drugim gradovima pročulo o ovoj digitalnoj platformi, pa danas već i drugi gradovi koristi ovakav sustav. No Jaska ga je prva uvela! Ali to nije sve, Jaska radi i na drugim zanimljivim projektima – pitate se kojim? Poslušajte naš podcast.

Refleksije nasilnih obrazaca ponašanja nalaze se svuda oko nas, a u ovom podkastu pokušavamo da dođemo do odgovora na pitanje zašto je to tako. Ko je žena u južnoslavenskim književnostima? Na ovom pitanju gradimo priču istovremeno tragajući za korijenima femicida. Šta je suština nasilja nad ženama i kako je ono kroz historiju, istoriju/povijest normalizirano? Ili Glasom profesorice Filozofskog fakulteta u Zenici Edise Gazetić: „U većini južnoslavenskih književnih tekstova nameće se ideja da su samo mrtve žene dovoljno poslušne“.

Priča je ovo o borbi protiv sistema u kojoj odustajanje nije opcija. Samohrana je majka dvoje djece s poteškoćama u razvoju koja već drugu godinu ne uspijeva upisati ih u zakonski obavezan, redovan odgojno-obrazovni sistem. Posljedica: protiv Ministarstva za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo pokrenuta je krivična prijava jer nije još uvijek ispoštovana mjera Suda da se djeca upišu u vrtić uz angažiranje asistenta u nastavi. Pitanje koje u ovoj priči poziva sve nas na preispitivanje: ko će djeci nadoknaditi izgubljeno vrijeme jer struka upozorava: od treće do šeste godine života najveći je plasticitet mozga što znači da je u ovom razdoblju rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju najefikasniji, kada je u terapeutskom smislu moguće najviše napretka i napraviti.

Prema podacima o broju novoinstaliranih solarnih elektrana u Hrvatskoj, vidljiv je pomak u dobrom smjeru. Sve više građana zainteresirano je za vlastitu solarnu elektranu kao i proizvodnju energije. No to je tek prvi korak. A drugi korak bi bio udruživanje građana koji imaju solarnu elektranu u jednu energetsku zajednicu. Ove godine u Hrvatskoj su se dogodile izmjene zakona o Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koje će nadamo se omogućiti lakše osnivanje energetskih zajednica. O tome više u našem Podcastu…No zašto su za građane energetske zajednice važne? Udruživanjem malih proizvođača električne energije moguća je razmjenu viškova energije unutar te zajednice. Onaj tko je proizveo više energije nego što mu treba, može svoj višak ponuditi recimo susjedima. „Udruživanje u energetsku zajednice znači za njezine članove zaštitu od rizika promjene cijene električne energije“, naglasio je Damir Juričić s Ekonomskog Fakulteta u Rijeci. Dugoročno gledano to znači da će članovi energetske zajednice imati stabilnu i nisku cijenu električne energije, što je izuzetno važno kako danas tako i u budućnosti.Dr. Damir Medved sa Sveučilišta u Rijeci iznio je zanimljivo iskustvo iz Belgije gdje Vlada građanima slabijeg imovinskog statusa financira solarne elektrane i tako im dugoročno pomaže. Medved ne skriva razočaranje što naša Vlada – u želji da ublaži energetsku krizu, ponovno kroji mjere koje dugoročno gledano nisu održive.

Sve borbe u BiH danas su fragmentirane, a u Paradi ponosa nazirem nadu za ovo društvo – glas je koji nas uvodi u novo izdanje podcasta Riječ na F.U Sarajevu u julu mjesecu šetalo se...za ljubav, solidarnost, savezništvo! Održana je četvrta po redu Parada ponosa.Odmak od događaja otvara nam prostor za jasniji vid. Sagledavanja. S toga prepoznajemo neuralgične tačke koje koče ovo društvo.A, ako ste bili tamo možda se i prepoznate: Kretali smo, simbolično ili ne, između dva muzeja, Zemaljskog i Povijesnog/Historijskog/Istorijskog, ili kako reče jedan od sagovornika ovog audio dokumenta:Prajd je najbosanskohercegovačkija jezgra ovog društva!

U Beogradu razgovaramo sa Jasnom Dimitrijević, književnica sa dvije objavljene prozne zbirke: Prepoznavanja i Fibonačijev niz. Kroz treninge u Centru za nenasilnu akciju ali i kroz svoju književnost, bavila se pitanjima ne/nasilja, suočavanja sa prošlošću, te mirovnim aktivizmom. Pokušali smo odgonetnuti i rečenicu koja pripada bugarskom piscu Georgiju Gospodinovu: Na početku svega postoji jedno dijete bačeno u podrum! O beogradskim protestima, problematičnosti naziva „žensko pismo u književnosti; Ili u traganju za potencijalom Čovjeka.

Prema Europskom zelenom planu Europa će do 2050. godine postati prvi klimatski neutralan kontinent!Puno je izazova i posla pred nama da bi se ovo postiglo. No, ključno je što Europski zeleni plan stavlja naglasak na kružno gospodarstvo. Dakle, svi bismo se trebali distancirati od linearnog načina ekonomije koja u prijevodu kaže „kupi stvar, pa kad ti ne treba, baci je“, prema kružnoj ekonomiji u kojoj stvari koje više ne trebamo, možemo podijelimo s drugima ili im dati novu vrijednost kroz prenamjenu. Naša moderatorica Nina Skočak razgovarala je s Mariom Muntom sa Sveučilišta u Zagrebu o Europskom zelenom planu, a taj razgovor poslušajte u novoj seriji podcasta Riječ na E.

U novom izdanju podcasta "Riječ na F" u fokus stavljamo poteze skupštinskih zastupnika/ica u Republici Srpskoj a koji nam govore: obruč oko slobode sve se jače steže. Dva najavljena nacrta zakona posebno su zabrinjavajuća: onaj koji kriminalizira klevetu i zakon o nevladinim organizacijama. Da li će zakoni proći skupštinsku proceduru, i ako prođu, zašto mislimo da se tiču građana/ki samo jednog entiteta? Ines Baždalić u razgovoru sa političkom analitičarkom Tanjom Topić: o predloženim izmjenama zakona ali i o posljednjem napadu na aktiviste_ice BH Povorke ponosa u Banjaluci. Da li je teže biti žena ili muškarac u kritici političke zbilje? Ili kroz odgovor Tanje Topić: ženska solidarnost gubi se u dodvoravanju političkim vođama.

Kupovinom odjeće, a ne njenim reparacijama i prekrajanjima pomažemo li i mi danas struji koja umijeće šivanja odvlači u zaborav? Može li nam kazna biti to što duh revolucije ne prepoznajemo u sebi, isti onaj duh kojeg su iznijele na ulice tekstilne radnice New Yorka 1857.e kada su protestujući tražile i zabranu rada djece? Uz kraće radno vrijeme i veće plate! Zahvaljujući tekovinama 8. Marta pitamo se: kako je tekstilna industrija koja je u socijalističkoj BiH hranila pola miliona ljudi danas postala kategorija Stari Zanati? U promišljanjima pomažu nam: penzinerke jugoslovenskih fabrika koje bi znanje prenijele, ali nemaju kome.

Temu najnovijeg Podcasta riječ na E potaknuo je naš slušatelj Marko Kovačić, koji je htio saznati što je to greenwashing? Tragom njegove ideje moderatorica Podcasta „Riječ na E“ Nina Skočak razgovarala je o ovoj temi s Tenom Lavrenčić, aktivisticom i modnom novinarkom. Tena u našem podcastu priznaje da je sve teže prepoznati proizvod koji je zaista napravljen na održiv način od onoga koji se samo kao takav prodaje. No kako ona kaže „etičnost je blisko povezana s održivim poslovanjem“. S pravom se u ovom kontekstu postavlja pitanje možemo li mi kao potrošači utjecati na te promjene ili promjene moraju doći od strane vlasti...

Pitanje održivog razvoja je i pitanje naše prošlosti. Ako su naši preci gradili podrume od kamena znali su da će u martu bolje mirisati uskladištena jabuka. O održivom razvoju, o stiroporu koji se pokazao štetniji materijal za izolaciju od ovčje vune, energetskoj tranziciji ili cirkularnoj ekonomiji razgovaramo sa Sanelom Klarić: arhitektica i profesorica, poslanica u Skupštini Kantona Sarajevo i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koja kaže: Priča o okolišu je razvojna šansa BiH.

Što podrazumijeva pojam „odrast”-a, na enegleskom jeziku DEGROWTH-a, i koje su mu glavne karakteristike? O ovoj temi voditeljica Podcasta “Riječ na E” Nina Skočak razgovarala je s dvojicom sugovornika Mladenom Domazetom i Vedranom Horvatom iz Instituta za političku ekologiju. Gosti su istaknuli da je odrast jedan noviji koncept koji pokušava sagledati mogućnosti življenja u društvu blagostanja, no koje se ne temelji na kontinuiranom ekonomskom rastu. Važno je naglasiti da će upravo Zagreb krajem kolovoza i početkom rujna 2023. biti domaćin velikog međunarodnog kongresa na temu odrasta. Više o odrastu poslušajte u najnovijoj seriji našeg Podcasta.

Pred nama je jedna netipična epizoda feminističkog podkasta, ali je i te kako feministička jer je važna briga za sve žene, i za žene koje su posebno ranjive - kada tek postanu majke. Urušavanje zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini kao posljedicu ima i degradaciju odnosa prema porodiljama. Nerijetko je porođaj za majke duboko traumatično iskustvo dok se sam proces dojenja uzima zdravo-za-gotovo, kao da žena postajanjem majkom „prirodno“ dobija ova znanja. U ovom izdanju podcasta „Riječ na F“ razgovaramo sa Indirom Baždalić. U penziju je otišla iz Kantonalne Bolnice Zenica iako i danas prima pozive upomoć od tek porođenih majki. Cijeli joj je profesionalni život obilježen brigom za žene. Radila je najprije na Ginekologiji, a onda i dvije decenije kao medicinska sestra na Porođajnom odjelu Kantonalne Bolnice Zenica. Ratni period provela je u Udruženju „Medica“ Zenica radeći sa ženama žrtvama ratnog silovanja i seksualnog nasilja.

Ove godine zagrebački ured zaklade Friedrich Ebert proveo je edukaciju djelatnica o održivom poslovanju kojom je započela transformacija u eko zeleni ured. “Proces započinje snimkom stanja u samom uredu, najprije se gleda zatečeno stanje te u daljnjem koraku radi analiza kako bi se vidjelo u kojim područjima se poslovanje može popraviti” rekla je Tihana Veljačić, suosnivačica platforme TheGreenHub, koja je provela edukaciju. Ako želite saznati koji su koraci potrebni, odnosno koje su konkretne specifičnosti eko zelenog ureda, polušajte cijeli razgovor s Tihanom Veljačić i Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E.

DAVID PEJIĆ – najbolji je ekološki poljoprivrednik u Europi u 2022. godini prema mišljenju Europske komisije. Nina Skočak, moderatorica Podcasta Riječ na E razgovarala je s njim te ju je na početku razgovora zanimalo kada se odlučio baviti eko poljoprivredom. „Načela i ideje eko poljoprivrede su mi bile bliske od malih nogu, jer sam odrastao u takvoj obitelji...“ kaže David Pejić. Eko imanje Zrno preuzeo je prije par godina te je kroz projekte s timom uspio ostvariti zacrtane planove. Kako David kaže „Zrno ima četiri proizvodne aktivnosti: poljoprivredna proizvodnja, prerada voća i povrća u ekološke proizvode, pekarstvo, te certificirani eko restoran“. Trenutačno imaju preko 150 certificiranih ekoloških proizvoda, a ono što je izuzetno važno naglasiti je da imaju zaokružen sustav, dakle od sadnje, proizvodnje voća i povrća do stavljanja proizvoda na tržište, odnosno korištenja istog u vlastitom restoranu. Na pitanje što je bio ključ uspijeha, odnosno podrška koju je dobio, David Pejić odgovara da je jasna razvojna politika presudna, što podrazumijeva dobar zakonodavstveni okvir. Na primjer Zagrebačka županija je u sklopu razvojne poljoprivredne politike definirala cilj da želi imati 100 % poljoprivrednih površina pod ekološkim uzgojem do 2030. godine. Ambiciozno ali ostvarivo! Na svom imanju David redovito provodi edukaciju. Edukacija je izuzetno važna, smatra on. Danas kada se potrošaču nude brojni eko i zdravi proizvodi, važno je znati prepoznati što je greenwashing a što nije. A kako kupci mogu prepoznati ekološki proizvod, poslušajte u Podcastu Riječ na E.

Ovo izdanje feminističkog podcasta "Riječ na F" vodi nas na ulicu: Sarajevo 14.10. 2022. godine. Organizovani su protesti inicirani ubistvom 32-ogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća. Možda prepoznate i svoj glas? Cilj je bio napraviti audio dokument o buntu i izlasku femicida u javni prostor. Sa protesta je poručeno: Nijedna više!

„Ja uvijek kažem da sam na putu održivosti. Svaki dan je izazov i učenje.“ kaže Ivana Biočina koja se zadnjih par godina posvetila održivosti u modi, te izgradila Institut održive mode sa sjedištem u Koprivnici. Za početak Ivana se usudila napraviti ono o čemu neki samo maštaju, svoj rodni veliki grad zamijeniti manjim, što je u skladu s održivim načinom života koji osobno zagovara. Ivana u svojoj radionici izrađuje serije održive odjeće uglavnom od postojećih i zaboravljenih materijala poput stoljetnog lana ili organskog pamuka. Ivana smatra da nam je „potrebna nova priča o konzumiranju. Trebamo napraviti veliki otklon od starog sistema proizvodnje. Zato je potrebno mnogo kreativnosti. Danas se pojam održivosti već počeo koristiti kao isprazan pojam, jer se na stari sustav samo stavlja neka „sjajna značka“ i to se naziva održivost, bez da se srž mijenja. Dakle, puno je posla“.

Ili kada rak dojke počnete shvatati kao najveći dar? Dug je to i bolan proces bio za nju, sve do spoznaje koja je vodila do razvoda od muža ali i susreta sa vlastitim bićem. Razgovaramo sa Enidim Glušac – žena je koja je prebolovala četiri vrste karcinoma dojke, a nepozvan došao je u trenutku kako kaže: "kada je bila prezaposlena mlada majka". Danas je predsjednica prvog udruženja u Bosni i Hercegovini osnovanog za žene koje su oboljele i liječene od tumora dojke. U ovom izdanju feminističkog podcasta „Riječ na F“ kao da glasno poručuje ženama: Šutnja nije zlato.

„Mi se nalazimo u globalnoj krizi, ne samo energetskoj krizi...Ali svaka kriza je i prilika... Bit će zaista izazovno izaći iz krize. Ali teška vremena rađaju jake ljude i ti jaki ljudi trebaju i moraju donijeti promjenu, kaže Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik Predsjednika za energiju i klimu u razgovoru o energetskoj tranziciji s Ninom Skočak, moderatoricom podcasta Riječ na E. Nadalje Domac iznosi kako u Hrvatskoj još uvijek nismo dovoljno svjesni našeg sjajnog potencijala prirodnih izvora energije. Budućnost naše zemlje Domac vidi u oslanjanju na vlastitu energiju, stoga je za Hrvatsku važno usredotočiti se na obnovljive izvore energije. Kako se u medijima zadnjih mjeseci moglo čitati postoje krugovi koji zagovaraju izgradnju novog bloka nuklearne elektrane Krško. Domac te špekulacije smatra rješenjima iz čarobnog štapića. „No, treba znati da novi blok Krškoga će koštati između 8 i 10 milijardi eura, te da će trebati između 10 i 20 godina da se on napravi. Prema tome to nije čarobni štapić i to nije dinamika koja nama treba” zaključuje Julije Domac. Vezano za pomoć građanima od strane vlasti, Domac smatra da univerzalna rješenja nisu dobra, nego treba voditi brigu o socijalno ugroženima i ranjivim skupinama građana, njih treba zaštititi od energetskog siromaštva raznim mjerama. „Ne možemo ulagati ogromna sredstva da rušimo cijenu energije svima jednako, time šaljemo krivu poruku. Time šaljemo poruku da energiju ne treba štedjeti, da opterećenje klime zbog izgaranja fosilnih goriva nije bitno, odnosno zanemarivo i tako ne stvaramo investicijsku klimu, niti svjetonazorsku, stoga se promjene neće dogoditi. Mi moramo čuvati ranjive građane ali moramo istovremeno čuvati industriju i gospodarstvo” zaključuje Domac. Vezano za primjere dobre prakse Domac navodi Njemačku u kojoj građanska energija iznosi 30%, dakle to je energija čiji su vlasnici građani i mali poduzetnici, dok je kod nas postotak građanske energije oko 1%. „Dakle mi tek počinjemo taj naš put da građani budu investitori“ kaže Domac. U tom kontekstu Domac podsjeća da je Hrvatska po broju sunčanih sati među najboljima u Europi, a po broju instaliranih elektrana su samo dvije zemlje u Europskoj uniji slabije od nas. Informativno, zanimljivo i važno je poslušati ovaj razgovor s Julijem Domcem.