Zaviri ispod površine

U podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini slušajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.

Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.

Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.

Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.

Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.

Prije 30 godina počelo je emitovanje programa Radija Slobodna Evropa. Novinari RSE-a su kroz zadnje tri decenije pratili promjene sistema, razvoje društava ali i tehnologija, bezbrojne proteste, ali i napretke širom zemalja Zapadnog Balkana, prvo samo kroz radijski program, a danas kroz razne platforme od videa, weba pa do Tik Toka. U vanrednom izdanju Zaviri ispod površine podcasta razgovaramo sa najmlađim članovima naših redakcija o budućnosti novinarstva, ali i sa kolegama koji su tu od početka o tome šta možemo naučiti iz prošlosti kako bi nam sutrašnjica bila bolja.

U Crnoj Gori boćanje donosi svjetska i evropska odličja, ali se o njemu malo govori. Koliko interesa postoji za to drevno takmičenje koje je zahvaljujući porodičnoj tradiciji očuvalo kulturološko nasljeđe Mediterana?

Jeste li među onima koji zavide ljudima što žive na primorju? Ako zavirite iza reklama, njihova svakodnevica ljeti su saobraćajni kolapsi, buka, smeće i zagađenje mora, sezonski poslovi i preskupe cijene. Jer, masovni turizam donosi novac, ali ne garantuje bolji kvalitet života. O nekontrolisanom, prekomjernom turizmu i tome kako bespovratno troši prostor, mijenja vizuru i duh jadranske obale, govorimo u ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine.

Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume.

Znate li šta je zajedničko za svetske zvezde Lady Gagu, Oprah Winfrey i Arijanu Grande? Sve tri su javno govorile o borbi sa posttraumatskim stresnim poremećajem, PTSP-om. U drugoj epizodi specijalnog izdanja Zaviri ispod površine o posttraumatskom stresnom poremećaju, Nevena Bogdanović provjerila je kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume. Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima pridružila joj se Biljanu Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu iz Beograda.

Koliko je postraumatski stresni poremećaj prisutan u bosanskohercegovačkom društvu? Da li smo svjesni simptoma, ali i načina liječenja? Kako se PTSP pojačava i ispoljava kroz godine? Saznajte u ovom ZIP podcastu sa Lejlom Omeragić Ćatić kojoj se u epizodu o kojoj istražuje PTSP pridružio Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran. Čut ćete i stručna mišljenja kao i stavove ljudi sa ulica Sarajeva.

Populacijski fond Ujedinjenih nacija procjenjuje da se više od 140 miliona žena širom svijeta smatra nestalim kao posljedica rodno pristrasnog odabira pola. Ta brojka ukazuje i na obim selektivnih abortusa. No, kako se zna da oni postoje ako su zakonom zabranjeni saznajte u novom ZIP podcastu. Jasna Vukićević vodi nas u Crnu Goru, u kojoj postoji projekcija da će za dvije decenije biti 8.000 manje žena nego muškaraca. Od ranih 1980-ih, ultrazvuk i druge tehnologije omogućile su roditeljima da otkriju pol fetusa tokom prenatalnih skrininga, nakon čega se neki odlučuju na selektivni abortus. Iz UN-a naglašavaju da tehnologija nije osnovni uzrok problema. Jer, u zemljama gdje ne postoji rodni stereotip, ove tehnologije nisu dovele do rasta rodno pristrasnog odabira pola. Koliko je rodni stereotip u Crnoj Gori i dalje jak, ali i koje su njegove posljedice, slušajte u podcastu.

Sve popularnija kruzing industrija je u predpandemijskoj godini na globalnom nivou ugostila oko 30 miliona putnika-turista i "obrnula" 154 milijarde dolara, a očekuje se da će nakon 2023. godine ta brojka brzo biti dostignuta. Naredne godine će biti porinut i najveći brod za krstarenja na svijetu dug 365 metara i težak preko 250.000 tona, koji će moći primiti preko 5.600 putnika i 2.350 članova posade. No, ubrzani razvoj ove industrije prati i njen štetan uticaj na mnoge luke koje se sučavaju sa prekomjernim brojem kruzera, saobraćajnim haosom i gužvama koje parališu grad i cijele regije. Sa jedne strane hotel na moru, sa druge strane gužve koje parališu grad. Vodimo vas na putovanje kruzerima.

Ljeto je, vrijeme zrikavaca i julske žege. To je i omiljena muzika ljeta Jasne Vukićević, autorice ovog podcasta. To je Mediteran kakav je nekad bio. Njegov zvuk je oblikovalo pjevanje a capella, promenada gradske muzike i hitova koji su živjeli decenijama. Tempi pasati. Kako danas 'zvuči' Crna Gora?

U specijalnom izdanju ZIP-a govorimo o tome kako vratiti život u Srebrenicu te promijeniti narativ u društvu i u političkom diskursu prema Srebrenici i njenim građanima? O tome je, pored ostalog, Lejla razgovarala sa Valentinom Gagić i Bekirom Halilovićem iz Udruženja “ADOPT”. Ovo je njihova priča.

Koliko je Bosna i Hercegovina "pet friendly"? Da li nam životinje pomažu u prevazilaženju posljedica i trauma? I kako se uopšte odnosimo i brinemo o njima? Ovo su neke od tema o kojima pričamo u podcastu Zaviri ispod površine.

Od polovine maja, svake sedmice u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, na poziv opozicije, hiljade ljudi šetaju protiv nasilja. Traže odgovornost vlasti nakon dve masovne pucnjave u kojima je život izgubilo 18 ljudi. Na čelu kolone beogradskih protesta su studenti. Zašto protestuju? Slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Da li je lakoća putovanja naše odmore pretvorila u površan selfie sa turističkom znamenitošću u pozadini? Odgovore tražimo u Crnoj Gori. Jasna Vukićević nas vodi na poznate turističke destinacije, ali nam približava i mjesta na sjeveru zemlje koji postaju sve popularnija kod onih koji ljeto žele provesti daleko od gužve. Volite li ležanje na plaži ili aktivan odmor? Da li biste na odmoru pravili sapun od maslinovog ulja? Jeste li turista ili putnik? U potrazi za odgovorima vodimo vas kroz Crnu Goru.

Koliko su opravdani strahovi oko umjetne inteligencije, a koliko se radi o preuveličanim upozorenjima? Kako stoje etika i AI? Šta je sa našim sposobnostima da prepoznamo sadržaj generiran preko nekog AI servisa? U potrazi za odgovorima na ova pitanja Lejli Omeragić Ćatić se u ovoj epizodi pridružila i Una Čilić. Kako zvuči album kada ga napravi umjetna inteligencija? Ili intervju sa stručnjakom? Poslušajte u ZIP-u u kojem razgovaramo i sa Bojanom Perkovom iz Share Fondacije, kao i Dragosom Tudoracheom, zastupnikom u Evropskom parlamentu i predsjedavajućim odbora za umjetnu inteligenciju.

Kako prepoznajemo da nam je narušeno mentalno zdravlje? Idemo li kod psihologa? Da li stigmatizacija doprinosi povlačenju u sebe i zapuštanju bolesti? Kakve generacije izlaze iz društava u kojima se nasilje glorifikuje? Ovo su samo neka od pitanja čije je odgovore tražila Lejla Omeragić Ćatić. U tome su joj pomogli psihologinja Tanja Tankosić Girt, kao i Goran Čerkez iz federalnog ministarstva zdravlja Bosne i Hercegovine, ali i građani na ulicama Sarajeva među kojima je bio i muzičar Laka.