Oslobođenje Podcast

Send us a text Poslije djetinjstva u Mirkovcima, gimnazijskih i studentskih dana u Zagrebu, nezavršene filozofije, pokušaja “upadanja” na glumu, velikog uspjeha u stand up komediji, došao je red i na dolazak u naš studio. Mladi komičar Goran Vinčić Vinča, tačnije najmlađi komičar koji je rasprodao koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu i koji, svojom predstavom “Reci mi da se šališ”, razvlači osmijehe publici širom regiona i Evrope, gost je nove epizode podcasta Opet Laka. Vinča nam je ispričao kako je bilo odrastati u kući punoj djece, o roditeljstvu i njegovim najvećim ljubavima - glumi i supruzi Miroslavi koju je osvojio u kostimu Batmana i postao vječiti superheroj. Našeg voditelja je, naravno, zanimalo može li se živjeti od stand up-a. - Znaš kako Louis C. K. kaže: “30 godina se bavim ovim poslom - pet godina ide super, ovih 25 je bilo za… neku stvar.”. Okej, zadnjih par godina stvarno dobro ide, ali ide i život, idu neplanirane stvari, nije to baš tako… Meni je super, nemam se šta žaliti, ali sve vrijeme pokušavam ići negdje više, dalje, na veći nivo dizati cijelu stvar. Ambicija gura čovjeka i pojede čovjeka. Konstantno sam nezadovoljan. Nezadovoljan sam sobom i svojom karijerom. Zaista sam nezadovoljan, ali to me gura. Sreća je sekunda, dvije, koliko sreća može uopšte trajati, ali pokušavam uspostaviti neki balans sa samim sobom i reći “Dobro, brate!”. Ponekad se okrenem da vidim šta je sve bilo, šta sam sve napravio i kao, okej. Kažu mi da sam seljačina, da imam prizeman humor, a jedan kolega mi je rekao da imam sindrom Aleksandre Prijović, ne znam šta to znači - kazao je Vinča. Je li život postao u moru ili od ljubavi? Kako je Vinča uspio ubijediti Laku da je ipak religiozan, a da toga nije ni svjestan? Kako je Laka uspio ubijediti Vinču da je dobar čovjek, iako se ne smatra takvim? O licemjerstvu, vaspitanju i o tome kako ga je jedan neuspjeh naveo da postane jedan od najboljih stand up komičara na ovim prostorima, između ostalog, razgovaraju Vinča i Laka u novoj epizodi podcasta Opet Laka Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Marko Babić, arhitekta i pisac, za mnoge, simbol borbe, nade, snage i inspiracije. Za Tinu Biloglav, Marko je bio ljubav njenog života, partner, otac njihove djece, Tonke i Luce, i neko ko je nesebično vjerovao u mogućnost da iz svakog gubitka izvuče nešto pozitivno. Kako je nositi se sa gubitkom voljenog čovjeka, partnera, oca? U novoj Oslobođenoj razgovaramo s Tinom Biloglav koja se morala suočiti s gubitkom, ali koja je kroz gubitak voljenog partnera, naučila kako da se nosi s tugom i kako da da sebi prostor za bol. Govorimo o procesu tugovanja, ali i o tome kako, unatoč što život nameće teške situacije, snaga žene u krizama ne znači samo biti jaka, već i dopustiti sebi da osjetiš, oporaviš se i naučiš iz svega što se dogodilo. - Marko je često govorio da sam njegova stijena, a sada, kroz sve što sam prošla, moram priznati da sam stvarno bila prisiljena postati ta stijena, ne samo za njega, već i za našu djecu. Kad se dogodi smrt voljene osobe, moraš zbog njih biti jak. U početku, nosi te adrenalin - želiš zaštititi djecu, ispuniti im želje, pružiti im normalnost, sve ono što su oni očekivali. Iako sam možda potisnula svoje emocije da bih ih zaštitila, shvatila sam da ne mogu zauvijek bježati. Tri mjeseca nakon Markove smrti, svaku noć sam bila budna, sanjala ga kako umire, kaže Tina. Ipak, svaka Tinina riječ odražava snagu, ljubav i odlučnost da nastavi širenje pozitivnog utjecaja na ljude, čak i nakon Markove smrti. - Kada se ta smrt dogodila, nisam željela da sve stane. Htjela sam da i dalje nastavi dobro djelovati na ljude. Osjećam kao da je dio njega još uvijek tu. To sam osjetila odmah, već u tom prvom tjednu. Taj prvi tjedan sam napravila nevjerojatne stvari. Organizacija sprovoda, snaga koju sam tada osjetila - bila je nevjerojatna. Da mi je neko prije dvije godine rekao da ću pričati pred kamerama, opuštena kao sada, ne bih mu vjerovala. On je bio nešto posebno. Doslovno osjećam kao da on živi kroz mene i to mi je lijepo. Neću dopustiti da rak odnese dva života, ako oboje možemo živjeti kroz mene, naglašava Tina. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Irfan Peljto je gost devete epizode podcasta (IN)Direkt. Pored činjenice da više od decenije sudi matičnu Premijer ligu, redovno je arbitar na utakmicama Lige prvaka i Evropske lige. Peljto je član organizacija FIFA i UEFA te se nalazi na listi kandidata za Svjetsko prvenstvo, što ga čini najboljim bh. nogometnim sudijom. Govorio je o svojim počecima i razlozima bavljenja ovim poslom. Kakav je osjećaj suditi sarajevski derbi? Kako se priprema za utakmice i nosi sa pritiskom? Ko su za njega najneugodniji igrači i treneri u Premijer ligi? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost 44. epizode podcasta (IN)Direkt je bivši bosanskohercegovački reprezentativac i fudbalski putnik s bogatim međunarodnim iskustvom - Darko Maletić. Svoju fudbalsku priču započeo je u matičnom Borcu iz Banje Luke, gdje je već kao mladi igrač skrenuo pažnju na sebe. Njegova karijera potom ga vodi u inostranstvo, pa tako nastupa za bečki Rapid, slovensko Celje te ruske klubove Zenit Sankt Peterburg i Šinnik Jaroslavl. Oprobao se i u Rumuniji (Vaslui) odakle odlazi u velikana, beogradskog Partizana sa kojim osvaja duplu krunu. Svoju priču nastavio je u njemačkom TuS Koblenzu, a po povratku u domovinu ponovo oblači dres Borca. Nakon angažmana u kazahstanskim klubovima Aktobe i Irtysh Pavlodar dolazi u Velež u Mostar. Tu igra tokom tri sezone i oblači kapitensku traku. Karijeru zaključuje tamo gdje je i započeo, u dresu voljenog Borca. Ukupno je u profesionalnoj karijeri zabilježio preko 300 nastupa i 24 pogotka. Na reprezentativnom nivou, Maletić je za Bosnu i Hercegovinu odigrao 18 utakmica i postigao jedan gol. - Ta utakmica u Albaniji je bila pritisak neviđen. U slučaju negativnog rezultata mi bi ispali iz trke. Znam da je i selektor Sušić bio pod pritiskom. Došla je utakmica, mučenje prvo poluvrijeme. Medunjanin, onaj gol, 1:0. Međutim, idalje to nije bilo sigurica. Otvori se ona kontra, presjekao sam, Misimović meni dodaje. Vidio sam Zlatana tamo, ali ne dodajem sad nikome, rekao sam sebi. Poslije smo razgovarali, rekoh prešla preko noge… Možda je golman očekivao da ću dodati, rekoh nema dodavanja ni pod koju cijenu, prisjeća se Maletić. Debitovao je 2007. godine, a posljednji nastup upisao je 2012. protiv fudbalske sile Brazila. Njegov doprinos nacionalnom timu ostaje upisan kao dio jedne generacije koja je gradila temelje budućih uspjeha bh. fudbala. Nakon aktivne igračke karijere, Maletić se posvetio trenerskom pozivu. Vodio je FK Laktaše, FK Ljubić Prnjavor i FK Slobodu Mrkonjić Grad, a od ove godine preuzeo je kormilo Željezničara iz Banje Luke. Time nastavlja svoju misiju u domaćem fudbalu, ovaj put sa trenerske klupe, dijeleći svoje iskustvo i znanje s mlađim generacijama i doprinoseći daljem Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Sarajevo se posljednjih dana priprema za predstojeće božićne i novogodišnje praznike. Grad dobija svečarsko ruho, trgovi i parkovi se popunjavaju zimskim ugođajima, u centru grada je otvoren praznični market na tri lokacije - osim klizališta dobili smo gurmansku oazu i zimsku bajku, zima se slavi i na Vilsonovom šetalištu, a doček 2025. će potrajati dva dana. Glavni grad Bosne i Hercegovine je upravo zbog ovakvih događaja - po izboru čitatelja National Geographica - proglašen svjetskom top destinacijom za narednu godinu. No, koliko god to dobro zvuči, Sarajlijama nije baš lako: u gradu je saobraćajni kolaps koji naprosto ne prestaje, čitava jedna općina ima problem s grijanjem, brojna su neispunjena obećanja, a nedavno smo svjedočili i prilično javnoj ministarskoj svađi. S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović premijer Vlade Sarajevskog kantona Nihad Uk. Gužve su očajne: kada se možemo nadati normalizaciji saobraćaja? Šta je s prostornim planom? U zadnje vrijeme se često spominje i kompletna nova Vlada: da li je to zaista u opticaju? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom je Hako Duljević, građevinar koji, kako kaže, ne radi ono što voli, ali je zavolio ono što radi. Potekao je sa Peštera, mjesto Međugor, koje je ostavilo veliki utjecaj na njegov čitav život, pa stoga ne čudi ni činjenica da je naslov njegove prve knjige upravo “Međugorac sa Peštera“. Sa Amirom Vukom Zecom razgovara o tome zašto je baš on dobio ime po rahmetli djedu koji je likvidiran 1943. godine. Govorio je o svemu - o djetinjstvu, školovanju, stasavanju u mladića koji je sa 20 godina otišao da radi u Njemačku i zašto je prije 25 godina odlučio pokrenuti posao u Sarajevu. Danas, sa bratom Elvirom, uspješno vodi poznatu građevinsku kompaniju "Duljević" i sa ponosom ističe činjenicu da u njihovoj firmi rade ljudi iz cijelog regiona, svih nacionalnosti i generacija. Koliko je Hako zanimljiv gost, govori i činjenica da je njegovu prvu knjigu “Međugorac sa Peštera“ reditelj Josip Pejaković odlučio pretvoriti u dokumentarni film “Hako” koji je svjetsku premijeru doživio na 71. Martovskom festivalu u Beogradu, ove godine, a bh. premijeru je imao u aprilu u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Mlada srbijanska glumica, belučijevske ljepote koja u posljednje vrijeme uživa u pažnji javnosti, a sve zahvaljujući svom beskrajnom talentu koji pokazuje kroz imitacije koje rado dijeli na svojim društvenim mrežama, a ponajviše svojom maestralnom glumom u hit monodrami “NINA?” za koju je na nedavnom Međunarodnom festivalu malih scena i monodrama u Istočnom Sarajevu, osvojila nagradu za najbolju glumicu te nagradu publike za najbolju monodramu. Njeno ime je Nikolina Vujević, sa “e” (ne sa “o”) u prezimenu i upravo ona je gošća nove epizode vašeg omlijenog podcasta. Znamo da je ovog petka, petak 13., ali da odmah raščistimo - bez obzira na bilo kakvu vrstu sujevjerja koje imate, na petak 13. se valja gledati Opet Laka. Dva američka “povratnika” pronašli su mnoštvo tema za razgovor, pokušali odgovoriti na pitanje šta je umjetnost, a šta ne, objasnili zašto je bolje biti “sam svoj gazda” i šta je to što novac zaista kupuje, a Nikolina nam je ispričala kako je uopšte dospjela u Ameriku i šta je navelo da, barem na kratko, ode iz svoje zemlje. - Poslije treće godine fakulteta, bilo mi je muka i od akademije, i od glume, od Balkana i rekoh idem ja negdje da malo vidim svijeta, idem malo da odletim i tako sam preko jednog programa otišla u Ameriku i radila na nekom ostrvu, gledala sam da odem na neko mjesto gdje nema mnogo naših. Čistila sam kupatila, radila kao konobarica, svašta, radila sam više poslova. Sa akademije je bilo jako teško otići na taj program jer moji ispiti ne zavise samo od mene, imam klasu od koje zavisim i zbog toga nisam imala toliko vremena za putovanja, ali sam posjetila Njujork. Tih sedam dana u Njujorku mi je promijenilo život. Iskoristila sam priliku i otišla na Brodvej da pogledam moj omiljeni mjuzikl “Čikago”, ispričala je Nikolina. Međutim, povratak u realni život, nakon “američkog sna”, nije bio jednostavan. - Sa Menhetna sam se vratila u Novi Sad, pala u depresiju i uzela da napravim monodramu. Jako je to veliki šok, zato što tako mlad dođeš u situaciju da radiš, a da si za to jako dobro plaćen i vidiš neke pare koje nikada u životu nisi vidio, odjednom. Ima to svoje, nije bilo lagano u tim kup Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Zagađenost zraka u Bosni i Hercegovini postaje sve ozbiljniji problem, ali alarmantni rezultati često prolaze nezapaženo. Zrak koji udišemo direktno ugrožava naše zdravlje, a sistem reaguje sporo. Ovaj put, razgovarali smo s pulmologom Edom Selimićem i prof. dr. Samirom Lemešom, koji nude stručna mišljenja i savjete o tome kako zagađeni zrak utiče na naše zdravlje, koji su glavni uzroci zagađenja i šta možemo učiniti da se zaštitimo. Sa sastavom koji uključuje metan, azotne i sumporne okside te druge štetne komponente, zemni plin može imati ozbiljan utjecaj na zdravlje, a njegovo sagorijevanje doprinosi stvaranju kiselih kiša koje uništavaju okoliš. - Ono što udahnete, krvlju se raznosi do svih organa. Zemni gas, koji se decenijama predstavljao kao siguran i ekološki prihvatljiv izvor energije, u stvarnosti nosi brojne skrivene opasnosti. Metan, koji je ključna komponenta zemnog gasa, čak je 80 puta štetniji od ugljen-dioksida, dok njegov sagorjeli oblik oslobađa opasne azotne i sumporne okside, koji imaju poguban utjecaj na ljudska pluća. Uz to, plinovi koji cure iz kućanskih aparata kao što su plinski štednjaci, mogu puštati metan u atmosferu, što direktno doprinosi lošoj kvaliteti zraka. Kisele kiše, koje se formiraju kada ti oksidi reaguju sa vodom u atmosferi, već ozbiljno ugrožavaju ekosisteme širom Evrope. Za PM čestice koje su u zraku postoji rješenje u vidu filtera, kaže pulmolog Selimić. Dok se u BiH nastavljaju rasprave o izgradnji novih hidroelektrana, profesor Lemeš upozorava na njihove negativne posljedice. - Zrak jeste zagađen u mnogim gradovima u BiH, ali različit je sastav tog zagađenja, zato što recimo u Zenici i u Lukavcu imate industrijsko zagađenje, zato što većina tih zagađujućih materija dolazi iz industrije. U Sarajevu, recimo, imate problem kućnih ložišta. Većina zagađenja zraka dolazi sagorijevanjem ili uglja, ili lošeg drveta koje ima visok stepen vlage ili spaljivanjem otpada. Ljudi zaista svašta lože i to su nekontrolirani izvori koji su jako nisko. Dakle, na nekih 5-10 metara visine imate puno izvora, a dodatni problem predstavlja geografija. Mi ne bismo smjeli ništa sagorijevati, obzirom na n Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U novu epizodu podcasta Životna škola stiže nam jedan od najbogatijih ljudi u našoj zemlji - Izudin Ahmetlić, poduzetnik i vlasnik HIFA OIL grupacije, jedne od najvećih distributera i proizvođača nafte i naftnih derivata u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da možda nije krupna riba, ali je zato jako brza riba koja se zna pretvoriti u piranu kada je biznis u pitanju. Ahmetlić je zajedno sa braćom sebe osudio na uspjeh i upravo to je i postigao. HIFA-OIL je danas jedna od najuspješnijih poslovnih grupacija novijeg doba BiH i trenutno u sklopu grupacije posluje 20 kompanija koje djeluju širom BiH, ali i na teritoriji Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Njemačke i Nizozemske. Kompanije u okviru HIFA OIL grupacije trenutno zapošljavaju 1. 020 zaposlenika i dosegle su godišnji prometviše od milijardu i dvije stotine miliona KM. Basnoslovne brojke, a sve je, kaže Ahmetlić, krenulo od 6. 600 KM i sa jednim čovjekom. Pod njegovim vođstvom, kompanija je postala lider. Prilagođavao se tržištu, uvodio inovacije u poslovnim procesima i u dugoročnu održivost. A ono što je zanimljivo, jeste da se njegov poslovni pristup temelji na odgovornosti prema zajednici, što uključuje ulaganje u društveno korisne projekte i inicijative koje doprinose razvoju lokalnih zajednica. Poznat je po svom humanitarnom angažmanu i zalaganju za razvoj mladih preduzetnika i profesionalaca. Smatra Ahmetlić da nam je potrebno što više timova, mladih ljudi i što manje odlazaka, a više povrataka. - Bosna i Hercegovina čeka svoje heroje iz inostranstva, sa njima smo mnogo jači i siguran sam da će učestvovati u privrednim utakmicama u ovoj državi, kazao je Ahmetlić. A na pitanje šta ga motiviše da i dalje tako strastveno radi i stalno iznalazi nove projekte i proizvode Ahmetlić kaže da je jednostavno naučen na ozbiljan rad. - To me čini sretnim. Kunem vam se, nekada nije bitan ni ekonomski efekat uopšte - ja moram da radim. Imam potrebu da moram da radim, da stvaram novu vrijednost. Taj poriv je nešto što vi ne možete ugasiti. Možda bih bio i problematičan da nemam toliko posla. Naučen sam da radim, jako sam disciplinovan - ja sam vojnik ekonomije. Hoć Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost 43. epizode podcasta (IN)Direkt je Zijad Švrakić, istaknuti fudbalski stručnjak sa bogatom igračkom karijerom. Svoju fudbalsku priču započeo je u FK Sarajevo, gdje je prošao omladinsku školu i debitovao za prvi tim 1979. godine. - To je bio najveći uspjeh u mom životu. Kao dijete sam bio navijač. Prvu utakmicu koju sam gledao bila je Sarajevo - Manchester United i onda sam počeo da idem na utakmice. Željo jedne nedjelje, Sarajevo druge, ali Sarajevo je za mene bilo… Ne znam kako. Nikad me niko nije vodio, moja mati nije imala pojma o sportu, rastao sam bez oca. Kad sam primljen, to je bilo… A kako sam došao da budem navijač Sarajeva i to ne znam. U mojoj ulici, moja raja, nisu ljudi bili nešto usmjereni prema tome. Ali mene je put nekako odveo do Koševa i meni je Sarajevo, od tad pa do ovih doba, centar svijeta, prisjetio se Zijad svojih početaka. U dresu Sarajeva, preuzevši čuveni broj sedam Safeta Sušića, postao je važan dio tima koji je 1985. godine osvojio titulu prvaka Jugoslavije. Njegova brzina i tehnika donijele su mu status jedne od ključnih figura kluba. Profesionalni put ga je kasnije odveo u Tursku, gdje je igrao za Adana Demirspor, Galatasaray, Ankaragücü i Karşıyaku, u kojoj je postao jedan od prvih stranih kapitena u historiji turskog prvenstva. Fudbalsku karijeru završio je na Malti, nastupajući za Rabat Ajax. Na reprezentativnom planu, Švrakić je bio član selekcije Jugoslavije, za koju je nastupio četiri puta, a svoj debi zabilježio je u utakmici protiv Zapadne Njemačke 1983. godine. Trenerski put započeo je na Malti, gdje je vodio Rabat Ajax i Florianu. Nastavio je u Kuvajtu, preuzimajući ekipe Al-Jahra i Al-Salmiya, gdje je stekao reputaciju trenera koji zna izvući maksimum iz svojih ekipa. Nakon Kuvajta, karijeru je nastavio u Omanu, vodeći Al-Seeb i Sur SC, timove koje je svojim znanjem i pristupom podigao na viši nivo. Švrakić nam je pričao o majstorima poput Safeta Sušića, Edhema Šljive, Kelija i drugih. Dotakli smo se jugoslovenske lige, klubova, utakmica i brojnih anegdota iz tog perioda. Nezaobilazna tema je bio njegov odlazak u Tursku, igre u Adani i potpis za Galatasaray. Razgovarali smo o Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text "Poštovani gospodine Nikšić, obraćamo Vam se s pozivom da spriječite ministricu kulture i sporta Sanju Vlaisavljević u daljnjem vršenju samovolje i opstrukcija rada Fondacije za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine, i tražimo da osigurate nesmetanu provedbu izbora korisnika sredstava Fondacije za 2024. godinu za oblast "Nova književna djela domaćih autora"." Ovo je sukus otvorenog pisma federalnom premijeru Nerminu Nikšiću koje potpisuju dvojica članova Upravnog odbora Fondacije, Hilmo Neimarlija i Srđan Vukadinović, napominjući kako je ministrica neprekidnim blokadama i proceduralnim opstrukcijama dovela u pitanje ovogodišnju realizaciju jedinog oblika oficijelnog državnog podsticanja književnog stvaralaštva u Federaciji. S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović jedan je od potpisnika pisma, univerzitetski profesor Srđan Vukadinović. Koji su još problemi na koje je Fondacija naišla? Očekuje li da Vlada - nakon pisma - zaista nešto učini ili će stvarno stati na stranu samovoljne ministrice i kazniti 72 autora koja su se prijavila za mogućnost podrške u objavljivanju svojih djela? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Dobar trener se ne postaje lako. Dobar trener mora da poznaje anatomiju, pedagogiju, psihologiju, a i sociologiju. Osim ovih teških predmeta, svako ko se bavi sportom mora znati i matematiku i fiziku. Sve ovo nas je naučio Adnan Maljević, magistar kineziologije i sporta, stručnjak za kondiciju i snagu, trener i suvlasnik u PFHSC trening centru, koji je gost nove epizode podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu. Adnan nam je otkrio koliko su ljudi neodgovorni prema svom tijelu, koliko nisu svjesni sebe i svakodnevnih stvari koje rade, a koje utiču na naš čitav organizam - poput nošenja umjetnih trepavica ili vožnje romobila, a o štetnosti mobilnog uređaja mogli bi govoriti do beskraja. Radio je i sa poznatim bh. sportistima poput Edina Džeke, Amela Tuke i Džanana Muse, te nam objasnio ima li i kakve su razlike između njih, rekreativaca i djece. - Sa njima je poseban merak. Puno njih je prošlo kroz naš centar i prolazi još uvijek. To je jedan super osjećaj jer to su ljudi koji dolaze iz uređenih sistema. Koliko god vi htjeli ili ne, da se hijerarhija vidi, oni hijerarhiju poštuju - ne postavljaju pitanja. Ako su došli na trening, oni samo žele da budu bolji. Čim su došli tu, dali su vam povjerenje i tu nema sumnje ili nedovšenih stvari. Rade i mimo sale ono što im kažeš, ako vide da to za njih ima neku korist. Sa profesionalcima je super dobar gušt, samo što sa njima radimo 4-5 sedmica godišnje, koliko oni imaju pauze da provedu u BiH, govori Adnan. Dodaje i da često rade neka od testiranja u grupi od troje i tu se znaju zadesiti profesionalni sportista, rekreativac i dijete koje ima deformitet kičme. - Roditelji tog djeteta znaju postaviti pitanje "Kako je moguće Amela Tuku i moje dijete testirati isto". To isto može i Amel Tuka da se zapita, ali ti ulazni-prvi testovi se tiču informacija koje su nam važne, a odnose se na specifičnosti čovjeka. Ne testiramo sport specifične stvari. Bio to sportaš, moler ili dječak, mi u tom trenutku ne provjeravamo koliko je on brz, jak ili eksplozivan, mi provjeravamo njegov lokomotorni sistem, objašnjava Adnan. Jeste li znali da romobili nisu dobri za djecu i kakve probleme može Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U novoj epizodi podcasta U kontru sa Draganom Markovinom ugostili smo fotografa Almina Zrnu, koji je podijelio priču o svojim fotografskim počecima u Foto-kino klubu i o svom fotografskom angažmanu za vrijeme Olimpijskih igara u Sarajevu 1984. godine. Nešto poslije, Zrno mijenja karijeru te uplovljava u muzičke vode. Bio je član prve postave grupe Merlin, a nakon što ga je Amir Bjelanović Tula otjerao iz grupe, dobio je ponudu da svira u Nervoznom poštaru, nakon čega osniva i vlastiti band. Rat je obustavio planiranu turneju njegovog novog banda i ko zna gdje bi završila njegova muzička karijera da se nije dogodila agresija na BiH. Govorio je Zrno i o odnosu mahale i grada u Sarajevu i zbog čega se za vrijeme rata odlučio vratiti fotografiji. Ko mu je savjetima i opremom u tome pomogao? Riječi je bilo i o njegovom radu u medijima, u Avazu i Danima, zbog čega mu se otvorio prostor na fotografskoj sceni Sarajeva. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Metal jeste, gvožđe nije, turbo jeste, folk i nije. Emotivni, a žestoki. Oni žare, oni pale. Pogađate? Oni su Brkovi i baš pred završnicu slavlja njihovih 20 godina postojanja, frontmen ovog autentičnog muzičkog sastava iz Hrvatske stiže kod nas u goste. Ovog petka sa Lakom razgovara Vedran Pehar aka Shamso69. Po profesiji fizioterapeut, na stejdžu pjevačka i plesačka neman u leopard-komadima odjeće, u studiju podcasta Opet Laka - sjajan sagovornik. Dva muzičara odgovorili su na sijaset pitanja - kolike su šanse da se uopšte rodiš, zašto je danas sve kul i super i zbog čega izostaje negativna kritika, zašto je najveći blagoslov raditi ono što voliš, može li išta zamijeniti vruću kiflu i paštetu te zašto su žene bolje i pametnije od muškaraca? Prisjetio se Shamso i svog prvog susreta sa muzikom. - Prva kaseta koju sam dobio, koju mi je mama dala, bila je od Nedžada Salkovića “Ne klepeći nanulama”, to sam slušao kao jako mali. Poslije toga, kad sam imao 9-10 godina, htio sam biti pjevač, pa sam se sa bratom snimao, on bi svirao, ja sam pjevao. Tad sam volio ono, tipa Crvena jabuka, Parni Valjak, Boris Novković, Bijelo dugme, ta neka faza, Henda kad je bio. Onda sam poslije, kada me pubertet uhvatio, počeo slušati alternativnu muziku, metal, pank, hard core. Dugo sam bio u tome, ali tada je bilo ono eskstremno, držiš svoj teritorij, zna se - sad sam panker i nema labavo, neću ni s metalcima previše, do neke faze kada sam počeo istraživati sve više i više, tako da mi je danas najbolji Dhafer Youssef, priznao je Shamso. Kako je od Nanula, zajedno sa svojim trubofolk-punk rock bendom, stekao popularnost i uspjeh, a da je na tom putu uspio izgubiti ego i njegovati poniznost? Odgonetnuli su Shamso i Laka šta je tajna balkanske “‘ta će on” rutine, a naš gost je podi Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Jesmo li digitalno (ne)pismeni? Šta nam sve donosi digitalno doba - od vještačke inteligencije do drugih, dobrih stvari. Sa Azrom Habibijom Ražanicom, marketing i komunikacijskom koordinatoricom Women4Cyber, razgovaraćemo kako svoje online prisustvo učiniti što sigurnijim. S pojavom Temua povećao se broj online kupaca, ali mnogi od njih u taj svijet ulaze nespremni. Sve je više direktnih krađa novca zbog otvaranja linkova na koje nije trebalo kliknuti. Kako znati na šta (ne) kliknuti? Da li smo svjesni koliko podataka ostavljamo na internetu i koliko su oni vrijedni na online tržištu? U današnjem digitalnom svijetu, osim osnovnih vještina poput čitanja i pisanja, sve je važnija digitalna pismenost. U razgovoru o digitalnoj pismenosti, Azra ističe šest ključnih vještina koje su potrebne za snalaženje u suvremenom digitalnom okruženju. - Digitalna pismenost je pismenost novog doba koja podrazumijeva mnogo više od osnovnih informatičkih vještina. Mnogima nedostaje jedna ključna vještina - kritičko razmišljanje, koje je presudno i online, i offline. Kako bi se ljudi zaštitili od lažnih aplikacija i prevara, potrebno je kontinuirano usavršavanje ovih vještina, objašnjava Azra. U današnjem digitalnom dobu, mnogi nisu ni svjesni koliko podataka o sebi svakodnevno dijele na internetu, čineći svoj digitalni identitet potpuno otvorenim. Azra Habibija Ražanica upozorava na rizike koji proizlaze iz toga da bez čitanja uslova korištenja neke aplikacije prihvatamo sve odredbe. Upozorila je i na lošu naviku da automatski prihvatamo sve kolačiće na internet stranicama. Koje podatke nikako ne bismo smjeli dijeliti i kako zaštititi našu privatnost? - Dijeljenje osnovnih podataka poput imena, adrese ili datuma rođenja, može nas izložiti ozbiljnim posljedicama. Ja sam za to da preferiramo taj digitalni minimalizam, pri čemu imamo aplikacije koje nam zaista koriste, radimo redovno ažuriranje aplikacija i vrlo pametno kreiramo naše šifra. Nekad je to bilo koristeći velika, mala slova, brojeve, kombinacije. Sada je novo pravilo, nova direktiva. Treba koristiti vrlo autentičnu frazu ili nešto što niko, ni jedan robot ne može da d Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost 42. epizode podcasta (IN)Direkt je Nenad Starovlah, nekadašnji profesionalni fudbaler i iskusni fudbalski trener s bogatom međunarodnom karijerom. Starovlah, rođen u Sarajevu, ponikao je u redovima Željezničara, gdje je od 1972. do 1982. nastupio u 137 ligaških utakmica i, iako je bio defanzivac, postigao 18 golova. - Fudbal u to vrijeme je bio zaista neugodan jer bogata djeca teško da bi podnosila taj bol. A fudbal i boli, pogotovo u periodu kad si mlad, kad se susrećeš sa kišama, sa hladnoćom, sa toplotom ljeti i tako dalje. Moraš da imaš, pored ljubavi, i jedan motiv. Motiv je da jednostavno opstaneš. Fudbal su uvijek igrala djeca iz radničkih porodica, da ne kažem iz siromašnih porodica. Fudbal je bio najjeftiniji sport u odnosu na danas, gdje djeca sve plaćaju. Možda je i to jedan od razloga zašto govorimo da nema više talenata. Talenata ima, ali je pitanja kakav je standard roditelja. Da li sad igraju siromašni, a bogati gledaju? Čini mi se da je obratno, zaključuje Nenad Starovlah. S timom je stigao do finala Kupa Jugoslavije 1981. godine, ali je zbog ozbiljne povrede koljena prerano završio igračku karijeru sa samo 27 godina. Na reprezentativnom nivou, Starovlah je upisao dva nastupa za selekciju Jugoslavije i bio dio tima koji je osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama 1979. u Splitu. Trenerska karijera Nenada Starovlaha počela je radom s omladinskim timovima Željezničara, gdje je postigao izvanredne rezultate, vodeći generaciju mladih talenata od kojih su mnogi postali profesionalni fudbaleri. Kao trener, Starovlah je ostvario uspjehe u klubovima poput Hajduka Kula i Borca Čačak, a posebno se ističe njegov doprinos fudbalu na Kipru, gdje je radio u Apollon Limassolu, Enosis Neon Paralimniju i Omoniji, ostavivši dubok trag u razvoju igrača i klupskim uspjesima. Starovlah je poznat kao stručnjak posvećen fudbalu, kojeg igrači često nazivaju svojim mentorom i "fudbalskim ocem". Njegova stručnost i predanost donijele su mu priznanja u BiH, Srbiji, Grčkoj i na Kipru, a o njemu se govori kao o vrhunskom profesionalcu koji zna motivirati svoje igrače i ostvarivati ciljeve. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Nešto se kreće, državna koalicija nastavlja svoje sada već učestale sastanke s ciljem da Bosna i Hercegovina makar i posljednja u regionu dobije svoj Plan rasta i praktičnu ulaznicu u evropski projekat posvećen Zapadnom Balkanu. Bruxelles je odvojio šest milijardi eura fanansijske injekcije s ambicijom da udvostruči ekonomski rast zemalja regiona, a našoj zemlji - u odnosu na broj stanovnika - planiran je i najveći dio kolača. Reforme su zahtijevne, vladavina prava, demokratizacija, institucionalne reforme, sprečavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrebljena. Teška zadaća, u čijem je epicentru - kada je o našoj zemlji riječ - Ustavni sud Bosne i Hercegovine. S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović najozbiljniji kandidat za sudiju Ustavnog sudaiz Republike Srpske Ognjen Tadić. Iz SDS-a je izašao kao potpredsjednik partije, danas je savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, no treba reći da je bio i savjetnik još dvojice entitetskih predsjednika - Nikole Poplašena i Dragana Čavića. Da li će prestati insistiranja iz Republike Srpske da u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine više nema međunarodnih sudija? Slovi za najozbiljnijeg kandidata za sudiju - hoće li biti izabran? Šta će mijenjati kao sudija? Vjeruje li u samostalnost RS-a? O čemu zapravo savjetuje Dodika? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Tri decenije rada u Mješovitoj srednjoj građevinsko - geodetskoj školi Tuzla u novembru prošle godine proslavila je profesorica Jasminka Dropić, uz kolege, prijatelje, ali, prije svega, svoje učenikeiz svih generacija. Došli su iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i inostranstva, kako bi prisustvovali javnom času jedne od svojih omiljenih profesorica. Iako diplomirani inženjer arhitekture, profesorica Dropić svoj je životni poziv odabrala iz ogromne ljubavi prema djeci. Sa svojim jedinstvenim pedagoškim stilom i vještinama učenike je uvijek poticala na razmišljanje, traganje za istinom, jednako kao što ih je učila da postanu dobri ljudi i prate svoje snove. Jedan od učenika o kojima je pričala, u novoj epizodi podcasta O prostoru sa Zecom i Vukom, je i Meša Herceg, danas vlasnik uspješne firme iz Srebrenika koja se bavi proizvodnjom ALU i PVC stolarije. Firma Herceg svoje početke bilježi kao porodična zanatska radionica, a danas je respektabilna kompanija sa tradicijom dugom 40 godina. Slove za regionalnog lidera u ovoj branši i oni su brend na koji BiH može biti ponosna, a prepoznati su i širom Evropske unije. Kod profesorice Dropić nema bubanja, a njeni učenici sa nestrpljenjem čekaju novi čas koji je uvijek pripremljen prema njihovom raspoloženju. Na ovim predavanjima nema ustrojenih pedagoških pravila jer su ona strašna - kako kaže profesorica Dropić. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Bh. glumac, voditelji, za mnoge, jedan od “jačih likova” na regionalnoj javnoj sceni, Dragan Marinković Maca, ovoga petka dolazi kod Elvira Lakovića Lake. Niste valjda mislili da će ovaj podcast proći bez sudara dva (sasvim autentična i potpuno različita) titana? Pa izvolite! Ko je za smijeh, biće smijeha. Ko je za turu ozbilje, biće i toga. Oni znatiželjni, čuće neke stvari koje nikada nisu čuli, ali svima vama, gdje god bili, obećavamo da ćete iz ovih 90-ak minuta razgovora ponijeti nekoliko zaista lijepih i važnih poruka. Prisjetio se Maca svojih prvih dječačkih, ali ozbiljnih i teških poslova, studentskih dana na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Admira Glamočaka, tacne i haram para, pa je našem voditelju spontano na pamet palo pitanje - kako uopšte znamo da li nas neko zaista voli i da to nije zbog nekog interesa i novca i da li bi, primjera radi, žene fudbalera voljele svoje muževe i da su pekari? - Što se tiče žena fudbalera, mislim da bi voljele svoje muževe i da su pekari, pogotovo kada odu na posao. Taj život je laž, fejk, iako ne mora značiti da su svi takvi. Imaš ti drage ljude u svemu tome koji su ujedno i bumbari. Ali svi te vole kad imaš para, kokuze niko ne voli. Prvo, kokuzluk je prelazna boleščina, zato ja uvijek kažem: “Da Bog da svi bili milioneri jer ako oko mene budu bumbari, onda ne mogu ni ja biti zucko.”. Niko te ne voli kad si kokuz i takav ne valjaš ni sebi, ni drugima. A kako znaš da te neko voli? Znaš tako što jednostavno vidiš i osjetiš. Pare jesu neophodne, ali para imaš onoliko koliko si ih potrošio, sve drugo je uzalud, kazao je Maca. Zbog čega francuski poljubac nikako ne bi mogao biti bosanskohercegovački, zašto je važno da djeca samos Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U novoj epizodi podcasta Oslobođena istražujemo ključne poveznice između žena, mira i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na implementaciju Rezolucije 1325 Vijeća sigurnosti UN-a, poznate kao Agenda „Žene, mir, sigurnost“. Kroz razgovore s našim gošćama analiziramo kako ova međunarodna agenda doprinosi unapređenju ljudske sigurnosti i osnaživanju žena da postanu aktivne sudionice u procesu izgradnje mira. U okviru ovog izdanja, također skrećemo pažnju na „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“, globalnu kampanju koja se obilježava svake godine od 25. novembra do 10. decembra. Kampanja naglašava hitnu potrebu da se zaustave i osude svi oblici nasilja prema ženama, a njen cilj također odražava principe Agende „Žene, mir, sigurnost“. Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, razvila je državne strategije za integraciju rodnih pitanja i vodila procese razvoja i usvajanja Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH. - Negdje sam čula da za donošenje politike treba pola godine, za donošenje zakona godinu do dvije, a za mijenjanje svijesti 20-30 godina, ističe Filipović-Hadžiabdić. Dr. Branka Antić Štauber, predsjednica Udruženja “Snaga žene” iz Tuzle, već decenijama posvećeno radi sa osobama koje su preživjele najteže oblike trauma. - Žene su prepoznate kao ključni agenti promjena kroz ovu Agendu, jer kada im se omogući pravo mjesto u svim društvenim područjima - ekonomskoj, socijalnoj, religijskoj i kulturnoj sferi - one mogu pokazati najbolje što znaju, kazala je Antić Štauber. Maja Savanović Zorić, psihologinja i sistemska porodična psihoterapeutkinja iz Prijedora, predsjednica je Udruženja građana “Psiholuminis”. Njeno dugogodišnje iskustvo uključuje rad na prevenciji nasilja u porodici i sprečavanju femicida. - Mislim da se mi, kao društvo, nismo dovoljno bavili time, pa sada možda dolazi trenutak kada nove generacije pokušavaju shvatiti kakve sve posljedice rat i trauma donose. Mnoge žene su pretrpjele ili svjedočile traumatskim iskustvima, a nisu imale ni odgovarajuću podršku ni smjernice za suočavanje s tim, poručila je Sava Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...