Oslobođenje Podcast

Send us a text eprezentativac BiH i čovjek sa bogatom fudbalskom karijerom - Ermin Zec je gost 35. epizode podcasta (IN)Direkt. Nakon dvije sezone u seniorima Iskre prelazi u HNK Šibenikgdje jako brzo postaje važan član prvog tima. Za sezonu 08./09. je proglašen za najboljeg igrača Prve hrvatske nogometne lige prema izboru kapitena klubova. U transferu vrijednom više od dva miliona eura prelazi u turski klub Genclerbirligi gdje provodi naredne četiri sezone i igra možda najbolji nogomet života. Poslije epizoda u Rijeci i Balikesirsporu, Zec odlazi u Azerbejdžan. Sa FK Qabala igra Europa Ligu u grupu sa Borrusiom Dortmund, PAOK-om i Krasnodarom. Vraća se u tursku Super Ligu i nosi dresove Karabukspora i Gazisehira. Nakon 12 godina igranja u inostranstvu, Ermin se vraća u BiH, u klub za koji je navijao od malena. Dolazi na Grbavicu i oblači dres Željezničara. U 57 nastupa, uz 10 asistencija postiže 12 golova, a posljednji u omiljenom dresu baš u gradskom derbiju. Činjenica je da su ga brojne povrede spriječile da pokaže više i znatno popravi statistiku. - Tu kada sam došao, to se graniči sa nemogućim. Imao sam puno povreda, od leđa, tetive ove, tetive one... Do tada nisam nikada imao problema sa time, ali Bože moj, desilo se to što se desilo. Sve utakmice što sam mogao, igrao sam srcem. Opet bih to uradio, posebno za klub kao što je Željezničar, za koji navijam od malena. Tako da sam želio da dam onaj zadnji atom snage da bih doprinio klubu, pokazao sebe. Očekuju to navijači, vratio sam se tu. Jako malo sam dao Želji, koliko sam mogao, priznaje Ermin Zec. Danas, Ermin Zec je u rodnom Bugojnu gdje je jedan od vodećih ljudi u svom matičnom klubu NK Iskra. Sa Erminom smo razgovarali o njegovim počecima u Iskri te novoj ulozi u klubu i karijeri. Pričali smo o odlasku u Šibenik Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Počela je još jedna nova sezona podcasta U kontru sa Draganom Markovinom. S Nerzukom Ćurkom, profesorom na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Dragan Markovina pričao je o ishodu lokalnih izbora, o toku kampanje i pojmu izdaje koji je zalijepljen Trojci te koliko je efekta imao. Ćurak je istaknuo da, iako je loša izlaznost djelomično mogla biti posljedica poplava, generalno gledano, promjene u rezultatu izbora nisu značajne. - Možda u neka dva ili tri mjesta je došlo do nekih pomjeranja, ali općenito, nema velikih razlika u odnosu na prethodne izbore, rekao je Ćurak. On je naglasio da je opozicija, predvođena SDA, vodila agresivnu propagandnu kampanju, koristeći pojam izdaje kao sredstvo za politički napad na vlast. - Nevjerovatna je frekvencija tog pojma, a pritom mislim da najveći broj ljudi nije razmišljao o tome što zapravo znači izdaja, dodao je Ćurak. Posebno je izdvojio slučaj Sarajeva, gdje propagandna strategija SDA nije prošla, te je došlo do poraza ove stranke u ključnim gradskim općinama. - To je dobra vijest za Sarajevo kao glavni grad BiH, ali i pokazatelj medijske pismenosti građana Sarajeva, koji nisu podlegli toj priči o izdaji, uprkos snažnoj propagandi na društvenim mrežama, istaknuo je. S druge strane, u mnogim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine pojam izdaje imao je znatan utjecaj na rezultate lokalnih izbora. Pričali su i o izgledima lijevo-liberalnih stranaka u budućnosti, o mogućnostima da one ponude neku integrativnu priču na lijevim temama. Otvorili su i temu odnosa prema baštini ZAVNOBIH-ai o tome kako nisu sve nacionalne zajednice u Bosni i Hercegovini u isto vrijeme na istom političkom mjestu. Razgovarali su na kraju i o Europskoj unijii njenoj budućnosti, islamofob Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Ugostili smo je pred koncert koji se ove subote trebao održati u Sarajevu, a koji je, uslijed tragedije koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, otkazala jer “nije vrijeme za pjevanje dok neko pati”. Svojom “Molitvom” je Eurosongdovela u region i baš nakon njene pobjede, na ovom muzičkom takmičenju je, sa svojim “Pokušajem”, nastupio i naš Laka. Jedna je od najvećih balkanskih zvijezda i, vjerovatno, najmoćniji vokal vremena u kojem živimo. “Pametna (je) i luda” i živi život po svojim pravilima - ona je Marija Šerifović. Marija će sa Lakom u novoj epizodi podcasta razgovarati doslovno o svemu - genetici, horoskopu, gravitaciji. O muzici koju stvara, (Super) Mariju, majčinstvu, djetinjstvu te koliko su joj važni prijatelji i porodica. - Porodica je jedna poprilično kompleksna stvar, ali ja sam za sve moje tu 00-24, bilo da su moja krv ili ne. To je to, tako sam vaspitana. Ne gasim telefon nikada, naročito sada ne, još kad sam na putu, a Mario kod Verice… Mario je 2. oktobra napunio 10 mjeseci, on je veseli Strijelac, ja sam Škorpija, pa ćemo da vidimo gdje će to da nas dovede kroz odgajanje i život. Ja sam fantastična kombinacija Škorpija-Bik s Mjesecom u Lavu, tako da teško meni sa mnom, a blago svima oko mene, ispričala je Marija. Laku, starog Amerikanca, zanimalo je da li Marija u Los Angelesu živi ili ide onako. - Idem onako da budem niko. Bukvalno, idem onako da budem niko, priznala je. Sa Lakom je podijelila i jednu anegdotu. - Idem prvi put u New York, stigli smo nešto kasno uveče, razmišljam kako ću ujutru lijepo da se istuširam, pojedem ovsene, cijeđenu narandžu, zeleni čaj, sve i idem da šetam. Ljudi, ja sam izašla iz hotela, ovako hodam - jedan, dva, tri, četiri, pet, to je koliko, pet sekundi, šest, sedam, od iza leđa me šakom neko “Đe s’ bolan, Marija, legendo!”, reko’ živote, sad ću da se upucam u koljeno, uz smijeh je ispričala Marija. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U Bosni i Hercegovini 48 posto žena pretrpjelo je seksualno i rodno zasnovano nasilje. 84 posto slučajeva nasilja u porodici i intimnim vezama nikada se ne prijavi. 70 posto istraga slučajeva prijavljenih nadležnim tužilaštvima bude obustavljeno. U novoj epizodi Oslobođene pričat ćemo upravo o toj temi, a naša gošća, čiji identitet, zbog njene sigurnosti i sigurnosti njene djece, nećemo otkriti, ističe da se nasilje u porodici ne dešava preko noći, to se dešava postepeno. Osim nasilnika s kojim žive, žene koje proživljavaju svakodnevno nasilje, nerijetko i dugogodišnje, boje se i sistema. Kaže da je doživljavala da se, ono što ispriča policiji, na neki način banalizuje i minimizira. - Uglavnom su me u policiji nastojali svaki put odgovoriti od tog nekog prijavljivanja i podizanja krivične prijave, uz objašnjenje da ja, u suštini, nemam neke osnove da ga prijavim, da sve to što ja govorim i nije toliko strašno koliko ja smatram da jeste, i da se, u principu, ništa neće desiti da riješi tu moju situaciju, istakla je. Ipak, ono najgore je dolazilo poslije prijava. - Svaki put kad bih napravila prijavu, protekao bi određeni vremenski period, dakle, ne bi reagovao odmah, ali nakon nekoliko dana bi ponovo manifestovao nasilje uz obećanja da će u budućnosti biti još gore i da nisam svjesna koliko mi gore može biti. Prijetnje su bile jako ozbiljne, u smislu da će me ubiti, da će ubiti moju djecu, da će ubiti sve koji su meni bliski, ukoliko mi samo padne na pamet da nastavim sa ovim što sam krenula, prisjetila se. Da li zaista možemo prepoznati nasilnika i kako? Prema riječima Helene Bakić, psihoterapeutkinje koja se primarno bavi temom PTSP-a, najdominantniji signal je ljubomora. Ljubomora nije zdrava, nije znak ljubavi, niti znak da je nekom stalo do vas i da vas voli. Kako se „jedna od nas“ izvukla iz pakla porodičnog nasilja, kakve signale nasilnici šalju i kako prepoznati crvene lampice, pogledajte i poslušajte u novoj epizodi Oslobođene na svim našim platformama. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost 34. epizode podcasta (IN)Direkt je široj javnosti poznatiji kao otac Lane Pudar, a ljubitelji domaćeg fudbala ga poznaju kao bivšeg golmana i dugogodišnjeg trenera golmana. Velibor Pudar je trenutno šef stručnog štaba HNK Kruševo. Njegova fudbalska priča počinje u Lokomotivi iz Mostara odakle 1987. prelazi u Velež koji se tada takmičio u Prvoj ligi Jugoslavije. Sa početkom rata odlazi u Apollon iz Atine. Nakon toga brani za Čukarički, Sutjesku Nikšić, Jedinstvo iz Paraćina i Palilulac iz Beograda. Godine 1998. odlazi u Švedsku i igra za Vasalunds IF, a zatim i za Tampere u Finskoj. Po povratku u BiH nastupa za Leotar, a karijeru je završio kao igrač Veleža. - U suštini, želja mi je bila da završim tamo gdje sam počeo. Vratio sam se tu da bi završio karijeru u Veležu. Nisam mislio da ću igrati toliko dugo. Došao sam 2000. godine u ljeto i 2006. sam prestao u svojoj 42. godini. Mislio sam ranije napustiti, međutim, bio sam u ekipi koja je ispala iz Premijer lige. Ja sam samo rekao, kakvi god uslovi budu, nema veze, ostaću u Veležu dok se ne vratimo. 2006. smo se vratili u Premijer ligu i ja sam tada prestao da igram, kazao je Pudar. U Veležu je bio i igrač i trener. Poslije epizode u Bratstvu iz Gračanice, odlazi u Saudijsku Arabiju. Ukupno je proveo 10 godina trenirajući tamo. Najviše vremena je proveo u velikom Al-Ittihadu. Radio je također za Al-Taawoun i Al-Khaleej. U dva navrata radi kao trener golmana u GOŠK-u iz Gabele, a uz Denisa Ćorića osvaja titulu prvaka Prve lige FBiH. Razgovarali smo o Veliborovim počecima u Lokomotivi i Veležu, dohvatanju lopti, prvim pripremama i potpisu prvog ugovora. Dotakli smo se fudbala u Jugoslaviji, omladinskim pogonima tada i poštovanju prema starijim igračima. Pudar se prisjetio veličina poput Envera Marića, Hadžiabdića, Semira Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Vodena bujica odnijela je 21 život. Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak i Kreševo saniraju štete poplava, odrona i klizišta, a spasitelji iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regije, tragaju za nestalim. Pa ipak, u našoj zemlji, izuzev na stradalim područjima, održani su lokalni izbori. Dobra je vijest da većih incidenata nije bilo, loša je da ni polovina registriranih birača nije glasala. Neki su slavili, ogromna većina i nije, no tek kad se slegnu utisci moći ćemo razgovarati o svim razlozima, jasno je tek da su na spiskovima i svi oni Bosanci i Hercegovci koji godinama traže bolji život na Zapadu. O ovome, između ostalog, u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović razgovaramo sa Draganom Markovinom, ljevičarom, čak i aktivistom, angažiranim intelektualacem koji javno, jasno i glasno iznosi i brani svoje stavove, a koji je i kolumnista Oslobođenja te domaćin našeg dugovječnog podcasta U kontru s Draganom Markovinom. Milorad Dodik je iz neiscrpnih predsjedničkih rezervi ekspresno izdvojio 250.000 KM za pomoć nastradalim u poplavama, Vlada Federacije BiH daje 1,5 milion iz BH Telecoma, Vijeće ministara je promptno reagiralo, a hrvatski premijer Andrej Plenković najavio 10 miliona eura pomoći. Iz svih zemalja regije stigli su timovi. Markovinu pitamo može li nas nesreća pomiriti? Riječi će biti i o lokalnim izborima u BiH koji su održani jučer. Milovan Cicko Bjelica, do jučer neprikosnoven na Sokocu, gubi: da li je to pokazatelj da ljudi žele nova i mlađa lica? Važna je vijest da u Velikoj Kladuši više nije glavni ratni zločinac Fikret Abdić i njegovi laburisti i familija. Izgubio je od lokalnog privrednika Borisa Horvata, koga su združeno podržali svi drugi. Šta nam to go Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Teme pod tačkama razno, ovog petka u studiju podcasta Opet Laka - u goste nam stiže srbijanski pop pjevač Dženan Lončarević. Od rodnog Prijepolja, porijekla Lončarevića, dolaska u Sarajevo, muzičkom školovanju, Beogradu. Zbog čega je veći obožavalac odbojke, koju je trenirao u djetinjstvu, nego fudbala, kako je bilo odrastati kao treće, najmlađe dijete te šta je sve morao raditi za stariju braću? O Miliću Vukašinoviću, Bori Čorbi, Merlinu, Čoli i Bregi te šta zapravo znači biti zvijezda. Kako je muzika postala sintetika i zašto rijetko ko danas svira? Šta zapravo znači biti zvijezda i čemu muzički festivali služe? Laku je zanimalo kako je od Prijepolja Dženan došao do ovoga što je danas. - Najiskrenije, do ovoga što jesam, došao sam muzikom, čini mi se, najnormalnijim putem. Nisam ništa preskakao, nikakve stepenice, ljudi su sami od sebe saznali da ja postojim, putem onih nekih snimaka, pa sam poslije snimio prvu pjesmu. Neminovno je bilo osvrnuti se i na muziku koju danas imamo priliku slušati. - Danas se muzika svodi na iskucaš-napraviš, sutra je pjesma hit i doviđenja, niko ništa ne svira, nema nigdje živog bubnja, neke gitare, neki bas da se čuje kako treba, harmoniku neko da odsvira, nego sve je to sintetički. Ja i dalje obilazim te studije gdje mogu da odsviram živi bubanj i iako ja sviram tu gitaru, trudim se da mi na pjesmama odsviraju neki ljudi koji su malo bolji. Dakle, kod mene još uvijek sviraju, vrlo je malo onih isprogramiranih. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Da li na pomen marihuane imate dobru ili lošu asocijaciju? Da li ste o ovoj biljci ikada razmišljali kao o lijeku za mnoge ljude širom svijeta? Prvi put je legalizovana za upotrebu 1996. u Kaliforniji, do danas u više od 60 zemalja, a od zemalja oko nas, legalizovale su je Hrvatska, za pacijente s hroničnim bolestima, Sjeverna Makedonija, za određene bolesti i stanja, a Crna Gora nije do kraja kompletirala zakonski okvir, ali se kreće ka tome. Mi, naravno, nismo još uvijek došli do te tačke. Koliko je ta tačka važna za mnoge ljude u BiH, reći će nam Mahir Očuz, aktivista za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe u BiH, koji u Oslobođenu donosi iskustvo iz prve ruke. Mahir se od 2015. godine bori sa multiplom sklerozom, bolesti sa hiljadu lica, kako on kaže. - Ima različitih oblika multiple skleroze i to je bolest sa hiljadu lica, kao i svako drugo autoimuno oboljenje. Postoje paraziti u organizmu koji nam prave problem i onda se to različito sve manifestuje. Ali, definitivno, kao integrativna podrška u liječenju multiple skleroze, ulje kanabisa ima veliki utjecaj. Ne volim reći da je to lijek. Zašto? Zato što se ja nisam izliječio. S vremena na vrijeme imam neke probleme. Mi smo strašni meteoropati i to je skroz normalno i okej. Da se ublaže svi ti simptomi, teške noge, umor, nesanica, spazam, bolovi, itekako ulje kanabisa pomaže, govori Mahir. Korištenje ulja kanabisa kako bi se poboljšala kvaliteta života je i dalje stigmatizirano. Nerijetko takve ljude nazivamo narkomanima, a država ih smješta iza rešetaka. Za sve one koji nisu znali, Mahir je objasnio koja je razlika između THC i CBD ulja. Čitav razgovor pogledajte i poslušajte na našim platformama. U Oslobođenoj ćemo ovaj put s Mahirom Očuzom razgovarati o kanabisu u medicinske svrhe. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Fudbalska priča gosta 33. epizode podcasta (IN)Direkt počinje u Bosni iz Kalesije te nastavlja preko Radničkog iz Lukavca i Budućnosti Banovići. - Zimski period je bio, sjećam se dobro. Ustanem u 5 ujutro. Onda uzmem od starog čizme jer nije bilo ceste do magistralnog puta. Ostavim tu čizme u jednoj stanici. Onda do Kalesije jedan autobus, čekam drugi do Tuzle i onda treći do Lukavca, da bi tamo stigao u 8.30 - 8.45 jer prvi trening počinje u 9. Odradim trening, istuširam se i u kafić. Čekam drugi trening. Naručim čaj, sreća pa je tad čaj bio marka. Sad ne bih mogao. Pijem 2-3 sata, mene čudno konobar gleda, platim i u drugi kafić. Ista priča. Čekam drugi trening, odradim i nazad. Samo što mi je tada bilo teže. Do Kalesije je bila linija, poslije je bilo kasno i nema autobusa. Onda pet kilometara pješke kući. Tako jedno godinu dana. Ali ljeti je bilo dobro, ljeti je milina, prisjeća se Mersudin Ahmetović. U dresu Slobode, Ahmetović uz juniorski staž stiče afirmaciju u seniorskom fudbalu. Odlazi na probu u Rusiju gdje ostaje narednih pet godina. U prvoj sezoni sa Rostovom osvaja titulu druge lige i nastavlja rešetati mreže u prvom razredu ruskog nogometa. Prije prelaska u kazahstanski Zhetysu igra za Volgu i Salyur iz Belgoroda. Povratak u bh. fudbal bilježi povratkom u ekipu Slobode sa kojom postaje viceprvak i finalista kupa. Prelaskom na Koševo doživljava vrhunac karijere. 2019. godine sa FK Sarajevo osvaja duplu krunu. Odbranio je titulu prvaka Bosne i Hercegovine godinu poslije, da bi 2021. godine još jednom osvojio Kup Bosne i Hercegovine. Za reprezentaciju BiH je nastupio u prijateljskim utakmicama protiv SAD-a i Meksika. U dvije sezone Mersudin ostavlja Igman iz Konjica u Premijer ligi te donosi odluku o okončanju igračke karijere u 39. godini života. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Čak 71,4 posto ili sedam od 10 građana u Bosni i Hercegovini smatra da izbori nisu slobodni i pošteni, a svaki četvrti građanin naše zemlje svjedočio je kupovini glasova. Ovi poražavajući podaci rezultat su istraživanja čije je rezultate predočila Koalicija Pod lupom, fokusirana na slobodne i fer izbore. Dobra je vijest da Bosanci i Hercegovci planiraju glasati, jer vjeruju da izbori mogu donijeti toliko željene promjene nabolje. I još nešto, nadaju se da tehnologija može pomoći da se zaustavi krađa naših glasova. Građani - s pravom - očekuju i rigoroznije kazne za otimače njihove volje i vjeruju da će ih stići kazna. Centralna izborna komisija već kažnjava, no nekako se čini nedovoljno. S nama u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović možda i najbolji poznavatelj izbornih procesa u Bosni i Hercegovini, Vehid Šehić. Hoće li ovi izbori - nakon intervencija visokog predstavnika - barem malo vratiti povjerenje u integritet izbornog procesa? Šta su najvažnije izmjene? Koliko povjerenje utiče na izlaznost birača? Ko najviše krši propise? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Uz dva iste gore lista, dva umjetnika prepoznatljivog smisla za humor, ovog petka uživamo u podcastu Opet Laka! U studio nam stiže Aida Bukva, bosanskohercegovačka glumica, komičarka i voditeljica, a u razgovoru sa svojim “zemljakom” prisjetiće se djetinjstva i odrastanja, razgovarati o generacijskom jazu, ali i stvarima koje, bez obzira na razliku u godinama i okolnostima u kojima smo odrastali, sve generacije povezuju. Ko pripada bumerima, a ko generaciji X, a šta nam je svima, bili pripadnici Gen Z-a ili ne, tehnologija nametnula? U kom vijeku zapravo živimo i ima li Bosna i Hercegovina zvijezde ili je sve stalo raspadom Jugoslavije? Zbog čega je biologija nerijetko gora od religije? Naša gošća podijelila je iskustva u kreiranju likova u ulogama koje igra te odgovorila na pitanje da li ime i porijeklo na našim prostorima diktira uspjeh, a naš novopečeni voditelj priznao je kako je bio zaljubljen Aidinu sestru Anabelu, inače članicu muzičkog sastava Funky G, koji je devedesetih godina harao regionom. Prisjetio se Laka gostovanja Milana Pavlovića kada je ispričao kako su mu na Akademiji scenskih umjetnosti govorili da gluma nije za njega, dok je Aida imala nešto drugačije iskustvo. - S obzirom da živim u ovoj zemlji u trenutku kada sve propada, više bih voljela da me nisu primili na Akademiju, mogla sam biti gospođa. Možda sam mogla otići odavde i nešto od sebe napraviti, ali u tom momentu mi je to bio lakši put. Mislila sam da treba da radim najbolje što mogu i da će to dati neke rezultate, stvarno sam bila toliko naivna. Poslovi koje mi radimo su kolektivni poslovi, ne zavisi samo od nas. Tebi neko mora upaliti mikrofon, mora te našminkati, dvoranu počistiti, dogovoriti sve, nije to - ti doša Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Već drugu godinu zaredom, dm kao društveno odgovorna kompanija, intenzivno se bavi temom ženskog zdravlja, stoga ova epizoda podcasta Oslobođena powered by dm donosi temu ženskog zdravlja. Kakav je utjecaj svakodnevnice na mentalno zdravlje žene, koje su sve posljedice zanemarivanja mentalnog zdravlja i kako to zanemarivanje utječe na samopuzdanje? U svijetu koji se neprestano mijenja, definicija uspješnog roditeljstva dobiva nove dimenzije. Jasna Bajraktarević, profesorica i doktorica psihologije, za Oslobođenu će pričati kako stvoriti emocionalno zdravu sredinu za našu djecu. Kroz prizmu posljednjih 20 godina, razgovarat ćemo kako su žene postale lideri u svim aspektima života, ali i kako se postavljaju nova pitanja o individualnim odlukama u braku i roditeljstvu. Otkrijte kako osnažiti sebe i druge dok se suočavamo sa preprekama i stereotipima. Kako ćete znati da li ste na pravom putu i bavite li se poslom koji je dobar, jeste li dobar roditelj? Sve se svede na jedno, u čemu osjećate nepodnošljivu lakoću postojanja? To što nam je neko prijatelj, rođak, što imamo isti ili sličan DNK, što dijelimo tu genetsku komponentu, uopšte ne znači da nam prijaju. Genetska povezanost ne garantuje emocionalnu bliskost i zato je ključno preispitati svoje odnose sa partnerima i djecom. Razgovaraćemo o tome kako otvorenost, iskrenost i razumijevanje mogu transformisati naše međuljudske veze, a posebno u kontekstu modernog roditeljstva. Cijeli razgovor pogledajte i poslušajte na našim platformama. Oslobođena - powered by dm BiH donosi priču o ženskom zdravlju. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U 32. epizodi podcasta (IN)Direkt pogledajte drugi dio gostovanja Radeta Bogdanovića. Uvijek zanimljiv i aktuelan, ovaj fudbalski analitičar i komentator vas ni ovog puta neće ostaviti ravnodušnim sa svojim sjećanjima, mišljenjima i kritikama. Karijeru fudbalera je počeo u matičnom Željezničaru. 1983. godine se priključio omladinskoj selekciji, a za prvi tim je debitovao 1988. U plavom dresu je odigrao 88 utakmica i postigao šest golova. Zatim potpisuje za Pohang Atoms i odlazi u Južnu Koreju gdje provodi naredne četiri godine. Nakon sezone u japanskom JEF Unitedu odlazi u veliki Atletico Madrid. Pod palicom Felixa Magatha nastupa za Werder iz Bremena te za Arminiu Bielefield, također u Bundesligi. - Kad neko hoće da me nipodaštava kao fudbalera, kao Bosanca ili kao Sarajliju kao što imaju običaj neki novinari u liku nekog vukodlaka, ja im kažem: “Samo da sam kopačke nosio Vieriju, Pizzaru i Ailtonu, vrijedan sam poštovanja.” Sam, bez igdje ikoga, kroz cijeli život. Pa ni novinara da nešto lijepo o meni napiše. To je ono na što sam ponosan, govori nam Bogdanović. Razgovarali smo o jugoslovenskom fudbalu, sudijama i najtežim terenima. Dotakli smo se Sarajeva 90-ih, zadnjoj sezoni prije rata i prekinutom prvenstvu. Neiscrpna tema je bio Ivica Osim i nezaboravne lekcije koje je Rade naučio od njega. Pričali smo i o njegovoj inostranoj karijeri od Koreje, preko Atletico Madrida do Werdera. Rade nam je otkrio zašto je danas sretan i ispunjen čovjek. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Druga Sarajevska sigurnosna konferencija završena je sinoć u glavnom gradu naše zemlje. Očekivano, afirmirani međunarodni stručnjaci iz ove oblasti skrenuli su pažnju na probleme Zapadnog Balkana i ambicije Rusije, koja - kako je podsjetio general Matthew Van Wagenen, zamjenik načelnika stožera u evropskom zapovjedništvu NATO snaga, želi vraćanje ruske moći ne samo na našem kontinentu. No, u Bosni i Hercegovini najvažnije sigurnosno pitanje su lokalni izbori, na kojima učestvuje 110 političkih stranaka, 386 kandidata za načelničke odnosno gradonačelničke pozicije, više od 25.700 kandidata za općinska vijeća. Bitka je bespoštedna, kopaju se ulice na sve strane, parama iz proračuna obećavaju ograde po Miljacki, u igri je i tenk, a Nenad Stevandić glumi Baju Malog Knindžu. A kompletna retorika je daleko od bilo kakvih rješenja, naročito lokalnih, zemlja se otima i brani, jedni bi da se otcijepe, drugi im kao ne daju, a svi listom traže izdajnike u svojoj avliji. Igor Stojanović, potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, dugogodišnji član SDP-a BiH i član Glavnog odbora svoje stranke je gost prve epizode nove sezone podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović. On nam je rekao i koliko je politika u Bosni i Hercegovini neovisna od vjerskih institucija te šta misli o predizbornom jahanju na tenku. Hoće li Dragan Čović popustiti i ko su saveznici Bosne i Hercegovine? Kako pokrenuti reforme? Kako trojka funkcionira? Hoće li se Dodik popraviti? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Profesor engleskog i njemačkog, muzičar, tekstopisac, umjetnik koji je ostvario nekoliko sporednih uloga u domaćim tv serijama, kao i u nekoliko filmova te bivši član kultnog punk rock sastava Hladno pivo - u prvu epizodu najgledanijeg podcasta u Bosni i Hercegovini stiže Mile Kekin. Nakon dvije sezone u kojim ste Elvira Lakovića Laku navikli slušati i gledati u funkciji stalnog gosta, neprikosnoveni mudrac i postavljač neobičnih pitanja, odlučuje preuzeti voditeljsku palicu, a sa svojim prvim zvaničnim gostom pronašao je pregršt tema za razgovor. Laku je zanimalo sve - od toga kako je Kekin došao do imena Hladno pivo te koji su razlozi zbog kojih već duže vrijeme to pivo nije Hladno, vjeruje li u inspiraciju te kakvo mišljenje ima o politici, s obzirom da je jedne prilike i sam bio na glasačkoj listi. Prisjetio se Kekin prvih svirki sa bendom, ali i prvih naučenih akorda, a za sve slušatelje i gledatelje podcasta Opet Laka, ova dva muzičara “nasuho” su odsvirali neke od hitova koje svi volimo. Ispričao je Kekin o svojim korijenima te kako je tekao njegov životni put od Njemačke, gdje je rođen, do BiH, tačnije Tuzle, rodnog mjesta njegove majke, pa sve do Zagreba, gdje trenutno i živi. - Moji su starci jako puno radili, tako da sam ja zapravo njemački jezik prvi savladao jer sam ga pričao od vrtića, pa nadalje, tako da sam se tek dolaskom u Tuzlu suočio sa ćirilicom. Imali smo tjedan dana ćirilicu, tjedan dana latinicu i tek tada sam počeo učiti taj jezik. Nije bilo jednostavno, odjednom novi jezik, pa dvije verzije pisma, nije bilo sve tako jednostavno. Za mene je to bila jedna vrsta šoka, u smislu da sam odrastao u Njemačkoj koja je bila dobrostojeće društvo. Jednom prilikom mi je ujak kod kojeg sam živio, rekao da idem po hljeb. I dođem ja u dućan i stvarno imaš samo jedan hljeb. U Njemač Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Činjenica je da su žene podzastupljene u odlučivanju na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Vidljivost i prisustvo političarki u javnosti u Bosni i Hercegovini su posebno niski u predizbornim mjesecima. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, žene predstavljaju oko 51 posto stanovništva Bosne i Hercegovine. Još jedni lokalni izbori su pred nama, a samo 29 žena je ove godine u trci za pozicije (grado)načelnica. Neko će reći: Kako samo? Pa od ukupno 385 kandidata za ove čelne pozicije, zar 29 nije samo? I u smislu odbornica, imamo 42 posto žena. Gdje su žene i gdje im je mjesto u politici? Koja je naša odgovornost u tom što nas nema? Ukoliko gledamo statistiku, ona će nam reći da zastupljenost žena u politici raste, ali ako pitamo Adelu Gosto, vijećnicu u Gradskom vijeću Grada Mostara, ona će reći da su žene još uvijek samo kvota na izbornim listama. - Ako se i desi da uđu u Dom naroda, Federalni parlament, u kantonalne zastupničke klupe, žene su vrlo često samo ekspozitura svojih šefova. Nećete ih vidjeti da ulaze u rasprave, često provedu svoj mandat šuteći. Imamo li ijednu ženu predsjednicu stranke, pita Gosto. Oni koji uvijek pozivaju na rodnu zastupljenost u svim segmentima društva je Misija OSCE-a. Lejla Mamut, programska službenica za pitanja rodne ravnopravnosti i mladih u Misiji OSCE-a govorila je o trenutnom stanju u politici BiH. - Kada je riječ o izbornim rezultatima, odnosno o njihovom imenovanju onda je žena značajno manje, istakla je Mamut. Da li se nešto promijenilo od izbora 2022. godine saznali smo od Jasmine Čaušević, koja se bavila istraživanjem na temu štetnih sadržaja tokom izbora. - Ova kampanja se tek zahuktava i obzirom da su lokalni izbori bitno drugačijih i da su ovdje žene koje su poznate u svojim lokalnim sredinama zaista ima specifičnosti, govori Čaušević i pita Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Rade Bogdanović, fudbalski analitičar i komentator, prvi je gost nove sezone podcasta (IN)Direkt. Rođeni Sarajlija je uvijek aktuelna tema ljubitelja fudbala u regionu zato što se ne libi na direktan i duhovit način reći svoje mišljenje, analizu i kritiku. Karijeru fudbalera je počeo u matičnom Željezničaru. 1983. godine se priključio omladinskoj selekciji, a za prvi tim je debitovao 1988. U plavom dresu je odigrao 88 utakmica i postigao šest golova. Kao razlog za “skroman” broj golova, Rade pojašnjava da je igrao u veznom redu za razliku od ostatka karijere gdje je igrao kao napadač. - Znao sam da moram da postanem fudbaler. To je generalno meni negdje bilo u podsvijesti zato što je to za mene bio jedini izlaz - da ne završim negdje na nekim banderama, u fabrikama - jer sam radio u Energoinvestu preko ljeta, preko studentske zadruge i taj rad u fabrici mi je negdje pokazao: “Il’ si bos il’ si hadžija”. Prva, druga, treća smjena… Treća se dobro plaća, ali ne spavaš, a i žena ostaje sama kući, kroz smijeh nam govori Bogdanović. Riječi je bilo i o školskim danima, uličnoj školi i omladinskom fudbalu. Rade se prisjetio teške povrede dva dana nakon što ga je legendarni Švabo pozvao da se priključi prvom timu. Ispričao je Bogdanović koliko mu je značio potpis ugovora sa Željom, debi u plavom dresu te debitanska utakmica utakmica na Grbavici gdje postiže gol i ponovo doživljava tešku povredu. Kaže: “Gdje je velika radost, mora doći i malo tuge.” Nezaboravne teme su bili brojni saigrači, treneri, lijepa ali i manje lijepa sjećanja. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Stiže i posljednja epizoda prve sezone Davcasta by Oslobođenje, a u goste nam dolazi Miran SloRocky Fabjan koji je u posljednih pola godine na regionalnoj MMA sceni napravio pravu pometnju. Publici se u FNC-u nametnuo pobjedom Tome Spahovića pred prepunom Zetrom, a nakon toga pobjedom Žgele te na kraju prozivanjem jednog od najboljih boraca Srbije ikada, Darka Stošića. U razgovoru sa Davidom, otvoreno je govorio o različitim temama iz privatnog života, poput grešaka koje su ga najviše koštale, među kojima izdvaja konzumiranje droge i alkohola. Ipak, spas je pronašao u vjeri te smatra da je prelaskom na islam postao bolji čovjek, sin, otac i borac. Posebno se kaje zbog fizičkog napada na suprugu, zbog čega je završio u zatvoru. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Nekadašnji kapiten i legenda Željezničara, Bulend Biščević je gost jubilarne 30. epizode podcasta (IN)Direkt. U plavom dresu je odigrao 300 utakmica, osvojio 3 titule prvaka i 3 Kupa BiH te postao reprezentativac Bosne i Hercegovine. Nastupao je za kiparski Pafos odakle dolazi na Poljud i osvaja posljednju titulu Hajduka u hrvatskom prvenstvu. Posljednji klub u Bulendovoj igračkoj karijeri je Zrinjski iz Mostara. Bulend Biščević je Sanelu pričao o svojim počecima, djetinjstvu i omladinskom stažu. Ispričao je o treniranju, životu u ratu i svom ranjavanju. Bulend je sa nama podijelio sjećanja i emocije sa prvog derbija 96. na kojem je postigao pogodak i ušao u historiju. Razgovarali su o okupljanjima i nastupima za reprezentaciju, pohodu na titulu i gradskim derbijima. Neizostavna tema su bile anegdote sa Amarom Osimom. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom govorit ćemo o temi koja nas sve pogađa i koja zahtijeva našu pažnju i razumijevanje. Bliži nam se 11. juli, prvi nakon što ga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila Međunarodnim danom sjećanja na genocid počinjen u Srebrenici. S nama je ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama, dr. Zlatko Lagumdžija. Dugogodišnji političar, profesor i bivši ministar vanjskih poslova, dr. Lagumdžija će s nama podijeliti svoje viđenje o važnosti ove rezolucije i njenom utjecaju na suočavanje s prošlošću i izgradnju bolje budućnosti. Kroz ovu epizodu razgovarat ćemo o tome kako pretočiti Rezoluciju u praksu i odmaknuti se od političkih svađa, te kako učiti iz prošlosti kako bismo osigurali mirniju budućnost. Govorit ćemo o ulozi međunarodnog prava, izazovima suočavanja s prošlošću, te važnosti edukacije o genocidu. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...