Oslobođenje Podcast

Send us a text Pred nama je nova sezona druženja, iza nas je nekoliko tropskih talasa i cunamiji loših vijesti. Horor u Gazi ne prestaje, Rusiji nije dovoljna agresija na Ukrajinu već je dronovima nasrnula na zračni prostor Poljske, a Sergej Lavrov uoči napada bacao dimne bombe na Balkan. U Moskvi je, naime, ugostio bivšeg predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, osuđenika iz Laktaša Milorada Dodika. Grubo se miješajući u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, ruski ministar spoljnih poslova ustvrdio je da je u našoj zemlji izvršen državni udar za koji je optužio Zapad. Slovenija je pak izvela ekonomski desant, jednoglasnom odlukom vlade zabranila je Dodiku prelazak svojih granica i to - kako tvrde tamošnji mediji - koliko zbog problema kojim lider SNSD-a atakuje na mir u našoj zemlji i Balkanu, toliko i zbog razloga vlastite sigurnosti. S nama je u prvoj ovosezonskoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Igor Crnadak, potpredsjednik PDP-a. Otkud Dodiku tolike pare? Hoće li SNSD imati svog kandidata? Može li opozicija RS-a pobijediti na ovim izborima? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Nakon priče koju je, u martu ove godine, Redžep Redžepović Lepi ispričao u Oslobođenju, region je na kratko zastao. Uslijedilo je zatim saosjećanje, podrška, stid i izvinjenje jer ono što je Lepi podijelio u podcastu Opet Laka, nije bila samo njegova životna priča, već priča mnogih. Bio je to trenutak kada je čovjek iz pozadine, čovjek kojeg su mnogi godinama gledali, ali malo ko zaista vidio, postao lice i glas nečeg mnogo većeg. Ispovijest o nepravdi, o snovima koji nisu nestali i snazi ovog skromnog čovjeka koji nije odustao, pogodila je pravo u srca publike. Mediji su brujali, društvene mreže su se usijale, a ljudi su mu prilazili sa suzama u očima i porukama podrške. I zato je Lepi prvi gost koji dolazi drugi put. Da zaokruži ono što je sa nama ranije podijelio. - Nakon snimanja, otišao sam na kafu i razmišljao šta sam ja to Laki sve rekao. Nisam mogao da se sjetim. Neki alarm se palio u meni, ali nisam znao šta znači - nešto mi je u tome svemu bilo bolno, ali nisam mogao odgonetnuti šta. Nikada prije nisam govorio o svom životu jer kad god bih se nekome povjerio, to bi bilo zloupotrebljeno protiv mene. Prvi put sam to uradio tu, u vašem studiju, priznaje Lepi. Međutim, atmosfera u kojoj je dočekan u Oslobođenju, bila je, kaže, nesvakidašnja, a posebno ga je ohrabrio susret sa našim Lakom. - Više od 70 posto stvari koje sam izrekao se nisam mogao sjetiti. Uhvatila me panika, strah i pitao sam se zašto sam to uradio. Mislio sam da sam sebi uništio život, ispričao je Lepi. U noći nakon premijere, nije spavao, a u pola dva ujutro, kaže, bio je na ivici da pozove našu ekipu i zatraži uklanjanje podcasta koji je već tada imao desetine hiljada pregleda. - Ujutro telefon pun poruka. Ljudi koje znam šalju mi poruke podrške, ali razmišljam - šta sa onima koji me ne poznaju? Krišom sam pogledao komentare i vidio da je sve pozitivno, ali mi ni to nije dalo mira. Nisam tog dana smio izaći na Čaršiju, iskren je Lepi. Ipak, sutradan je izašao. - Prišla mi je žena, zagrlila me i počela da plače. Rasplakala je i mene. Teško je navići se na dobre namjere ljudi. Ali poslije ovog podcasta, dešava mi se Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Došli smo do kraja treće sezone podcasta Oslobođena. U ovoj epizodi razgovaramo o nečemu što se ne vidi na prvi pogled, ali što duboko utiče na to kako se osjećamo svakog dana: našim hormonima. O tihim upalama koje tinjaju ispod radara, a remete našu energiju, raspoloženje, odnose, kožu, san, pa čak i kilograme. Naša gošća je Asja Sirbubalo, magistrica farmacije i nutricionizma, žena koja već godinama uspijeva najkompleksnije procese u tijelu objasniti jednostavno. Tihe upale, pojam je koji u posljednje vrijeme sve prisutniji u stručnim i javnim raspravama. Savremeni način ishrane, bogat industrijski prerađenom hranom, brzom hranom, obrocima “s nogu”, značajno doprinosi razvoju tihe upale. Kada često konzumiramo namirnice poput bijelog peciva, naše tijelo reaguje naglim skokovima šećera u krvi. Glukoza brzo raste, tijelo luči inzulin kako bi je spustilo, ali ako se ovakva ishrana ponavlja svakodnevno, tijelo postaje sve manje osjetljivo na inzulin. - Rezultat je hronično povišen nivo inzulina, poznat kao inzulinska rezistencija - predvorje dijabetesa tipa 2, ali i brojnih hormonalnih disbalansa, ispričala nam je Asja. Pričamo i o nečemu što bi svaka žena trebala znati, ali nas niko tome nije stvarno naučio. Menstrualni ciklus nije samo "oni dani" - to je kompleksan proces koji se sastoji od četiri faze i svaka od njih nosi potpuno drugačiju energiju, potrebe i mogućnosti. - Kad znaš gdje si u ciklusu, sve ti postane jasnije. Zašto si danas emotivna, zašto si jučer imala snagu da riješiš pet stvari odjednom, a danas ne možeš ni telefon podići, kaže Asja. U posljednje vrijeme sve je veći broj ljudi koji se okreću tzv. detoks kurama - sedam dana soka, bez hrane, a sve u cilju da „očiste“ tijelo od nakupljenih toksina. - Hvala Bogu da imamo jetru! Ali ona nije jedina. Tu su i bubrezi, limfni sistem, pluća, znoj, pa i crijeva - svi oni zajedno čine naš prirodni detoks sistem koji funkcioniše neprestano, bez naše kontrole. Zbog toga su te sedmodnevne detoks kure pogrešno shvaćene. Ako nekome posluže kao motivacija za promjenu životnih navika - super! Ali ako očekujete da ćete poništiti godinu loših odlu Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Erol Karabeg, uspješni IT preduzetnik iz Bosne i Hercegovine, suosnivač i predsjednik kompanije Authority Partners sa sjedištem u Kaliforniji, gost je nove epizode podcasta Životna škola. Ali ovo nije samo priča o IT-u i kodiranju, ovo je priča o hrabrosti, neizvjesnosti i ljubavi. Ovo je priča o dvoje ljudi koji su svoj život pretvorili u partnerstvo, a partnerstvo u globalnu kompaniju. Erol i Maja Karabeg započeli su svoju preduzetničku priču još 80-tih godina u Mostaru, da bi danas vodili firmu koja broji više od 400 zaposlenika u 30 zemalja svijeta. Zapošljavaju stotine stručnjaka na tri kontinenta, ali temelj ove globalne IT kompanije ostaje nepromijenjen - ljudske vrijednosti, inžinjerska izvrsnost i strast za stvaranjem. Za Karabega, poslovna priča je neraskidivo povezana s ličnom. Sve je to, kaže, zajednička priča njega i supruge Maje, ali i porodična borba, s izazovima poput odgoja djece i brige o roditeljima. - Nije uvijek lako. Posao nosiš kući, emocije su upletene, ali ako postoji međusobno poštovanje i ljubav, moguće je, kaže Erol. Kroz više od tri decenije karijere, Erol je izgradio reputaciju vizionarskog lidera u razvoju softverskih rješenja za najzahtjevnije svjetske klijente. Zajedno sa suprugom, Authority Partners je pretvorio iz male kompanije u organizaciju poznatu po agilnom pristupu, izvrsnosti i dubokoj posvećenosti društvenoj odgovornosti. - Nikad neću zaboraviti taj trenutak kad je čovjek koji nas je podcijenio rekao da nikad nije vidio sistem koji obrađuje toliko miliona transakcija u sekundi. A ja sam znao - to su napravili naši ljudi iz Sarajeva. Taj trenutak ponosa vrijedi više od bilo kojeg priznanja, ponosan je Erol. Kaže da je znao da u BiH postoji ogroman talenat, jer naši ljudi, ne samo da znaju posao, već imaju i kritičko mišljenje, što je osvježavajuće za američke klijente. Njihova priča je dokaz da uspjeh ne dolazi preko noći, ali dolazi kada postoji vizija, spremnost na rizik i ljubav koja je jača od izazova. A Authority Partners je danas mnogo više od IT kompanije, to je simbol jednog sna koji je krenuo iz jedne mostarske kancelarije, s nekoliko spojenih stol Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U Gazi je genocid uživo, Izreal je napadom na Iran otvorio novi ratni sukob koji prijeti da se sa Bliskog i Srednjeg istoka i dalje širi. Razmjena vatre je sve ozbiljnija, prijetnje također: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija imalo je hitan sastanak u New Yorku povodom eskalacije i to na zahtjev Irana, koji Sjedinjene Američke Države optužuje za direktnu umiješanost. Ni u Ukrajini se intenzitet ruske agresije ne smanjuje, no vlasti iz Kijeva su riješene da već ove godine - uprkos ratu - sprovedu sve potrebne reforme da bi 2026. zemlja bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji. U Bosni i Hercegovini ništa novo: naš je evropski put u raljama saveza SNSD-a i HDZ-a, a dvije trojke - federalna i opoziciona u Republici Srpskoj insistiraju na Platformi za mir, stabilizaciji, evropskoj budućnosti i ekonomskom napretku BiH. Gost nove epizode podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović nekadašnji ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, potpredsjednik Partije demokratskog progresa i šef PDP-ovog kluba u Narodnoj skupštini Republike Srpske - Igor Crnadak. Šta Milorad Dodik radi u Moskvi? Hoće li Dragan Čović odustati od Dodika? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U razgovoru s kondicionim trenerom Semirom Čilićem, ove nedjelje otvoramo brojne teme u podcastu (Ne)poznato o ljudskom tijelu, a koje se tiču profesionalnog razvoja mladih sportista, a naročito fudbalera, ali i fundamentalnih razlika između domaće i inostrane fudbalske scene. Kroz konkretne primjere i vlastita iskustva iz rada u klubovima, Čilić ukazuje na ono što zaista pravi razliku - pristup treningu, individualni rad i intenzitet. Jedno je sigurno, fudbal nije kao što je nekada bio. Engleska Premijer liga nije bez razloga najtraženija i najgledanija na svijetu. Jedan od razloga leži u impresivnoj fizičkoj spremnosti igrača. Klubovi poput Newcastle Uniteda znaju odigrati i do 67 utakmica u jednoj sezoni, što znači u prosjeku jedna utakmica svaka četiri dana. Upravo to zahtijeva konstantan rad, planiran oporavak i izuzetno ozbiljan pristup svakom treningu, bez izuzetka. Upravo u toj ozbiljnosti i dosljednosti leži ključ. Igrač koji dolazi iz naših sredina najčešće treba pola godine, pa i do godinu dana da se adaptira na taj nivo zahtjeva. Ta promjena se ne dešava samo u tijelu - dešava se u glavi. Govorio je i o djeci i tinejdžerima, ali i njihovim roditeljima. Čilić kaže da je jedan od najvećih izazova za mlade igrače prelazak iz juniorskog u seniorski fudbal. - Imali smo mnogo talentovanih igrača koji su jednostavno nestali jer nisu bili spremni fizički da odgovore seniorskom tempu, ističe Čilić. Kazao je i kako u našim sredinama i dalje postoje dva ekstrema: oni koji zabranjuju svaku vrstu treninga snage za djecu i oni koji, vođeni ambicijama i primjerima svjetskih zvijezda, preopterećuju djecu neadekvatnim programima. Oba pristupa su štetna. Čilić nam je odgovorio i na mnoga pitanja koja muče mlade sportiste i njihove roditelje poput onoga da li tinejdžeri trebaju ići u teretanu, smiju li dizati tegove, koliko šansi možete dobiti i kakve vrste trenera postoje. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text S Dejanom Garićem, predsjednikom sarajevske Prosvjete, Dragan Markovina u posljednjoj ovosezonskoj epizodi podcasta U kontru, razgovara o njegovom odrastanju na Bistriku i kako je bilo biti Srbin u Sarajevu pod opsadom. Riječi je bilo i o današnjem položaju srpske zajednice u ovom gradu koja se svela na svega nekoliko hiljada ljudi. Pričali su i o lomu koji je doveo do postojanja dvije Prosvjete, jedne, sastavljene od onih koji su napustili Sarajevo i druge, od manjine koja je odlučila ostati te zbog čega srpskim nacionalistima smeta ime Bosne i Hercegovine. - Neću reći da je bilo jednostavno. Ja sam tada bio tinejdžer i mnoge stvari su mi tada bile na pameti. Kada napuniš 15-16 godina razmišljaš o mnogo toga što i ne znaš da ti uskraćeno sa ratom, pucanjem, granatama, snajperima, policijskim časovima, patrolama i slično. Jednostavno smo preživljavali i proživljavali te godine kao i svi. Imali smo iste probleme. Neću reći da je nama tada bilo mnogo teže, ali ime i prezime jeste tada nosilo određenu težinu. No, nije to bilo samo u Sarajevu, isto tako je bilo ljudima sa bošnjačkim i hrvatskim prezimenima u Banja Luci, Prijedoru, Bijeljini itd. Negdje teže, negdje lakše, sve zavisi od ljudi, prisjetio se Garić. Dodao je da je nekim ljudima bilo dosta teže. - Gubila se glava i ovdje ( u Sarajevu op.a.) zbog pogrešnog imena i prezimena. Možda to neko ne želi da kaže i da prizna, ali to je činjenica. NE u tolikoj mjeri kao u drugim gradovima i krajevima, ali rat je na ove prostore doveo veliki jad i jedan veliki čemer. Ne mogu reći da je donio mržnju, jer je ta mržnja nekako tinjala ovdje kod nas, nego je dopustio da se ona rasplamsa i izbije na sve strane i da ljudi postanu vukovi jedni drugima, a ne ljudi, kaže Garić. Razgovarali su i o Prosvjetinoj izdavačkoj djelatnosti, o saradnji između nacionalnih kulturnih društava, o nasljeđu socijalističkog doba i opravdanosti odluke o zabrani rada nacionalnim društvima u to vrijeme. Govorili su i o stereotipima oko navijačkih fudbalskih izbora u Sarajevu uslovljenih nacionalnom prip Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Ako ste ikad sumnjali da rep iz Boke može zvučati svjetski, a mirisati domaće, onda još niste slušali Who See. Ovog petka u podcast Opet Laka dolazi čovjek koji stihovima šamara dosadu, beatom pakuje kritiku i koji zna da i najteže teme mogu proći ako ih zamotaš u duhovitost i ritam - Dejan Dedović, poznatiji kao Dedduh koji čini polovinu kultnog crnogorskog hop-hop dvojca Who See. U društvu Elvira Lakovića Lake, Dedduh ne donosi samo muziku već i pogled na život iz ugla čovjeka koji je, kako kaže, naučio biti sam svoj majstor - u stihu, u poslu i u životu. Razgovoru su se, naravno, dotakli i zajedničkih tačaka Lake i Who See-a: Eurosonga i MTV nagrade. No, između medalja i nastupa, Dedduh priča o korijenima. O djetinjstvu u kotorskim Škaljarima, gdje je s roditeljima živio kao podstanar i učio da cijeni ono što danas mnogi uzimaju zdravo za gotovo. Taj isti pristup prenio je kasnije i na muziku. Nije išao u muzičku školu, ali je „krao zanat“ gledajući druge. Od pjesama poput "Đe se kupaš", "Nemam ti kad" i "Naselje", preko legendarne "Igranke" s Eurosonga, pa sve do najnovijeg albuma "Kako jeste i kako je moglo", Who See su godinama spajali satiru, društveni komentar i svakodnevicu u ritmu koji se pamti, ali Dedduh kod Lake dolazi i kao neko ko, kako kaže, „voli da naziva dobar dan kad šeta ulicom“ i koji vjeruje da je najvažnije ostati čovjek. U jednoj od najosobnijih refleksija, Dedduh priča o svom odnosu prema Boki Kotorskoj. - Kad neko prvi put dođe u Kotor i kaže kako je prelijepo, to me natjera da i ja promijenim ugao gledanja. Isplovim s barkom, popnem se na Vrmac i onda sve ponovo vidim. Zaljubljen sam u Boku Kotorsku i jedan sam od onih koji baš voli tu gdje je i uživa u tom svom podneblju i ljudima koje poznaje. Ima svakakvih - i dobrih, i loših, licemjernih, ali šta ja imam od njihovog licemjerja, oni ne mogu meni da naškode, samo sebi. Ja se trudim da kad god nekog sretnem da mu nazovem dobar dan, meni ni iz džepa, ni u džep, a opet je lijepo, kazao je Dedduh. Ova epizoda donosi mnogo više od razgovora o hip-hopu. Donosi toplu priču o naselju koje više ne postoji, o livadi pretvorenoj u zgr Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U novoj epizodi Oslobođene govorimo o dojenju - ne kroz idealizovane slike, već kroz stvarna iskustva majki. Kako izgleda kad ste umorni, sve vas boli, a bebi ste jedini oslonac? Koliko podrška partnera, okoline i sistema može napraviti razliku? Majka, Sabrina Kraljić je s nama podijelila iskustva iz svojih prvih dana majčinstva, govoreći o tome koliko joj je značilo što je imala podršku - onu koja vam daje vjetar u leđa kad pomislite da ne možete više. Razgovaramo o ulozi partnera, društvenim pritiscima i onim tihim porukama koje ženama govore da moraju biti savršene. - Moja najveća podrška je bio je moj suprug. Ono što je on radio jeste da mi kaže: super si mama, najbolja si. Blago ovoj bebi što si baš ti njena mama. Vidi kako si uporna, ti stvarno super to radiš, nemoj da se brineš. Znači kada je beba nahranjena, kada je budna, da on provodi tih par sati s bebom da se ja odmorim. To mnogo znači za svaku mamu. I podrška prijateljica, podrška okoline je jako važna, ali mislim da je partner ključan u tom procesu, kaže Sabrina. Sadiha Dervišević, glavna sestra Zavoda za zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo, ističe da su tehnika, podrška i pravovremene informacije ključni. Bebe se rađaju s prirodnim refleksom sisanja, što znači da su sposobne odmah pokušati dojiti, ali važno je omogućiti im kontakt s majčinim tijelom što je prije moguće. Profesionalci naglašavaju koliko je važno da medicinsko osoblje u porodilištima pomogne novopečenim majkama u prvim pokušajima dojenja, da pokažu pravilan položaj, prepoznaju potencijalne prepreke (kao što su npr. uvučene bradavice) i ponude praktične savjete. - Bez obzira na vrstu poroda, žena mora pronaći položaj koji joj odgovara, u kojem joj nije neugodno i koji omogućava bebi da pravilno sisa. To je ključno za uspješno dojenje, poručuje Sadiha, žena koja je i sama bila patronažna sestra i svakodnevno obilazila porodilje u njihovim domovima. Na kraju, poruka je jasna - dojenje se uči, a žene trebaju podršku, razumijevanje i strpljenje. Prvi dani su presudni i tada je pomoć stručnog osoblja nezamjenjiva. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U jubilarnoj 70. epizodi koja zatvara drugu sezonu podcasta (IN)Direkt, donosimo priču o klasnom napadaču kojeg navijači FK Sarajevo s ponosom pamte - Krsti Velkoskom. Rođen u Vevčanima kod Struge, Velkoski prve fudbalske korake pravi u lokalnom Karaormanu. Upisuje srednju školu u Skopju, gdje njegov talent prepoznaju u Rabotničkom. Seniorski debi bilježi već sa 16 godina, minute skuplja na posudbama u Tikvešu i matičnom Karaormanu, a prvi uspjesi nisu dugo čekali, u sezoni 2007./2008. osvaja duplu krunu s Rabotničkim, ostavljajući iza sebe impresivnu statistiku. Put ga zatim vodi u Metalurg iz Skopja, klub u kojem dodatno sazrijeva kao napadač. Slijede kratke, ali vrijedne avanture u rumunskom Ceahlaulu i kiparskom Parlimniou, prije povratka u Rabotnički. Ključni preokret u karijeri dolazi sa pozivom FK Sarajevo. Potom slijede izazovi daleke Azije, prvo Južna Koreja i ekipa Incheon United, a zatim tajlandska avantura u klubu Swat Cat. Ipak, ljubav prema Sarajevu je prevagnula i Velkoski se vraća na Koševo, a ovog puta kao kapiten osvaja duplu krunu u sezoni 2018./'19. i još jednu titulu prvaka naredne godine. S ukupno 64 gola u 235 utakmica, Krste se upisao u historiju FK Sarajeva kao stranac s najviše nastupa i jedan od deset najboljih strijelaca svih vremena. - Veoma sam ponosan na to što sam uradio. Nisam imao neka očekivanja da će biti ovako dobro. 235 utakmica, ponosan sam na svaki go koji sam dao. Znam kakvu sam radost donosio navijačima i sebi isto. Pomagao sam klubu da napravi bolji rezultat. Preponosan sam što sam bio kapiten ovog kluba i što sam osvojio toliko trofeja. Ali prije svega mi je drago što se uvijek mogu vratiti ovdje. Ne samo u klub, već se vratiti u Sarajevo, uzdignute glave, što je najbitnije, rezimira Velskoski. Nakon emotivnog rastanka sa Sarajevom, vraća se ponovo u matični Rabotnički, bilježeći 10 golova i osam asistencija u 42 utakmice, a trenutno sa Makedonijom GP slavi titulu prvaka druge lige. U ovoj posebnoj epizodi podcasta (IN)Direkt, Krste Velkoski dijeli jedinstvene detalje o svojoj fudbalskoj avanturi: od Skoplja do Sarajeva, preko Rumunije, Kipra, Južne Koreje i Tajlanda Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Evropska konferencija rabina, koja se trebala održati u Sarajevu, otkazana je, a oni jurišnici s društvenih mreža, najzaslužniji i za dezinformacije i za teorije zavjere, sada krive sve redom: od visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta, preko famoznog Amira Grosa Kabirija do Zorana Krešića, novinara Večernjeg lista, od čijeg se pamfleta ogradio i sekretar Evropske rabinske konferencija. Zaplatio je i reisu-l-ulema dr. Husein Kavazović, jer je imao hrabrosti da javno izrazi žaljenje zbog otkazivanja i još pokuša spasiti dobar glas bosanskohercegovačke prijestolnice porukom da je pravo mjesto za ovakav skup. Zabili smo sebi autogol koji nam nije trebao, konstatirao je dugogodišnji predsjednik Jevrejske zajednice Jakob Finci. Konferencija će danas početi u Minhenu, a Sarajevo ima priliku da se pogleda u ogledalo i zapita šta mi to radimo glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Gost nove epizode Direktno sa Vildanom Selimbegović je historičar Edin Omerčić. Doktor Omerčić razumije i Sarajevo i historiju, a sam priznaje kako je čitavo desetljeće posvetio istraživanjima političke djelatnosti vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini. Kako gleda na otkazivanja Evropske rabinske konferencije? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Kerim Šabić najmlađi je gost Amira Vuka Zeca u podcastu O prostoru i student medicine na univerzitetu School of Science and Technology u Sarajevu. Kao srednjoškolac imao je priliku raditi na prestižnim međunarodnim projektima, među kojima treba izdvojiti saradnju sa CERN-om kroz projekat Cultural Collisions. To iskustvo mu je otvorilo pogled na svijet nauke i tehnologije te ga motivisalo da spoji svoje interese u oblasti medicine i tehnologije. Osnovao je firmu Horalix sa ciljem da se iz Bosne i Hercegovine donesu inovativna rješenja u zdravstvo. Kroz Horalix razvijaju napredne AI alate koji pomažu doktorima u analizi rendgenskih i CT snimaka, kao i u upravljanju terapijama i pacijentima. Iako njihovi proizvodi još nisu široko korišteni u bolnicama, oni se intenzivno testiraju i svi koji ih koriste izrazili su veliko zadovoljstvo i zainteresovanost za njihovu primjenu. - Dosta ljudi trenutno, i sa razlogom, se boje AI-a i misle da će izgubiti posao. Pričao sam sa jednim doktorom iz Njemačke, on je poznati ortopedski hirurg. Rekao je da, i ja se slažem sa njim, AI neće zamijeniti doktora, on će mu pomoći da bude bolji doktor. Svaki doktor krene sa nule i on mora mnogo učiti. Šta će AI uraditi? On će ovu nulu povisiti gore i onda nećemo morati učiti iz početka jer će te lagane stvari AI moći riješiti a za kompleksnije stvari će čovjek biti više specijaliziran i više će znati o tome. Onda ćemo te teže bolesti moći lakše riješiti, kaže Kerim. Pored zdravstvenih ustanova, značajno interesovanje pokazale su i farmaceutske kuće. Njihovi projekti su predstavljeni i na međunarodnim događajima u Berlinu, Stockholmu i Uppsali, što im dodatno daje snagu da vjeruju u potencijal naše zemlje i u mogućnost da BiH postane značajan centar tehnoloških inovacija. U podcastu su Amir i Kerim razgovarali o vještačkoj inteligenciji, da li je se ljudi s razlogom plaše i hoće li zbog nje ostati bez posla, o njenoj primjeni u medicini, arhitekturi, učenju i svakodnevnom životu. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U društvu u kojem povijest prečesto služi kao gorivo za nove podjele, Hrvoje Klasić je među onima koji vjeruju da se istina ne smije prepustiti tišini. Već više od dvije decenije neumorno istražuje teme koje i danas razaraju krhki društveni dijalog na prostoru bivše Jugoslavije. Povijest je, kaže, izabrao vjerujući da će to biti dosadno, ali voljeno zanimanje. No, umjesto arhivske tišine, posljednjih 15 godina živi s prijetnjama smrću, uvredama i prijavama policiji, ali stava je da se za istinu vrijedi boriti. Baš takav - direktan, slobodouman, u službi istine, dolazi u naše Oslobođenje kod, istog takvog - Elvira Lakovića Lake. Kroz otvoren i duhovit razgovor, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu nije se libio komentarisati ni stanje duha na Balkanu. - Dosta putujem po svijetu, pa tako i po zemljama koje se vode kao ljubazne. A onda se razočaram. U nekim arapskim zemljama ljudi jesu gostoljubivi, ali ti na kraju sve naplate. Nedavno u Tunisu jedan čovjek mi je sam ponudio da mi pokaže nešto, a poslije mi je tražio novac. Ja si to u Bosni ne mogu zamisliti. Ovdje bi ti rekli - ajde na rakiju, ne bi ti tražili novce. Na ovim prostorima nema sredine - ili bi ti dali bubreg, ili bi ti ga izvadili. Kakvo je to ludilo, ne znam, jesam doktor, ali nisam doktor te struke, kaže Hrvoje kroz smijeh. Kao neko ko već godinama glasno upozorava na revizionizam i iskrivljene priče o prošlosti, Klasić voli podsjetiti da povijest zaista jeste učiteljica života, ali da smo mi “vrlo loši učenici". - S jedne strane letimo u svemir, liječimo bolesti, imamo aute koji sami voze, a ovdje još pričamo da li se neko zove Meho, Ante ili Jovan, kazao je. Posebno ga je dirnula nedavna studentska pobuna u Srbiji, a kada je riječ o BiH, Klasić otvoreno priznaje zabrinutost. Kao ambasador EuroClio-a, međunarodne mreže nastavnika povijesti, Klasić aktivno učestvuje u projektima koji uče mlade kako da povijest ne koriste kao oružje, već kao alat za razumijevanje. Dijalog je jedini pravi put naprijed, uvjeren je. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Benjamin Mrkonjić, gost Oslobođene koji ruši mitove o njezi kože dolazi bez filtera i bez dlake na jeziku. Prvi magistar dermatofarmacije i kozmetologije u Bosni i Hercegovini, poznat po britkom umu i još britkijem jeziku, otvoreno govori o zabludama u beauty industriji. Da li su nam stvarno potrebni svi ti silni proizvodi? On tvrdi: ne. - Rutina njege kože ne mora imati deset koraka. Čistač, tonik, serum, krema. Tačka. Krema sa SPF-om ako ideš vani, noćna ako ne ideš. Peeling jednom sedmično i to je to. Sve ostalo - layoveri, silni slojevi - to je marketinški trik. Proizvodi samo stoje na licu, ne prodiru u dublje slojeve kože. Kad pod prstima osjetiš da je koža nahranjena - to je dovoljno, kaže Benjamin. U svijetu kozmetologije mitovi se šire brže od rezultata. Šta je zapravo istina o borama, hidrataciji i šminci? - Jedan od najvećih mitova je da bore nastaju samo zbog godina. Nisu godine jedini krivac - bore dolaze i zbog UV zračenja, reflektora, loše ishrane, zagađenja, premalog unosa vode, kaže Benjamin. Koji su to sastojci koju svaka koža voli, bez obzira na tip? Benjamin otkriva svoje favorite koji bi trebali biti dio svake skincare rutine. - Hijaluronska kiselina, jantarna kiselina i iznenađujuće za mnoge aloe vera. Dodao bih i četvrti, opcionalno: salicilna kiselina ili vitamin C. Aloe vera je savršena, ali još uvijek potcijenjena. Nalazi se uglavnom u skupljim proizvodima jer je sirovina kvalitetna i rijetka, kaže Benjamin. Pojašnjava da je retinol izuzetno efikasan vitamin iz grupe liposolubilnih - zajedno s A, D, E i K - te ga opisuje kao odličan sastojak za njegu kože. Preporučuje da oni koji žele uvesti retinol u svoju rutinu započnu s njegovim blažim oblikom - retinaldehidom. Ovaj oblik, kako ističe, brže prelazi u aktivni oblik retinoične kiseline, a pritom izaziva znatno manje iritacija. Idealno vrijeme za uvođenje retinola, prema njegovom mišljenju, jeste od 22. ili 23. godine života. Međutim, upozorava na čestu grešku - prekomjerno korištenje. Neki korisnici, umjesto da rješavaju konkretne probleme, pribjegavaju pretjeranom nanošenju retinola, što dovodi do ljuštenja, perutanja i u kraj Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Ako ti prvi put nešto ne uspije, ti probaj drugi put, pa i treći. Ni Ilda Humić iz Kalesije, nije odmah uspjela. Upravo ovim riječima je i započela svoju priču u podcastu Životna škola. Danas je majka četvoro djece, poduzetnica, influenserica i osnivačica jednog od najbrže rastućih domaćih brendova - Humperija. Ilda nije započela svoju karijeru s ciljem da postane biznismenka. Prvi koraci su bili sasvim spontani. 2009. godine je na Lookbooku objavljivala svoje outfite. Kasnije je pokrenula blog, radila paralelno, vodila timove, studirala i postala majka. Sve dok joj, tokom pandemije, psihijatar nije rekao ključnu rečenicu: „Tebi treba hobi.“. A iz tog hobija nastao je brend, zajednica i biznis. Prethodnih sedmica se podigla prašina o njenom velikom i relativno brzom uspjehu i prihodu firme od dva miliona maraka. - Vidim naslov „prihod dva miliona“. Pričamo o pismenosti, mi smo hronično nepismen narod, globalno. A finansijska nepismenost je posebna kategorija nepismenosti. Čuj prihodi? Pa ima na CompanyWall-u dobit 650 hiljada KM za ovu godinu. To je bio lijep naslov. Kažu mi da je cilj bio promocija malog biznisa, ali sad kad razmislim iz ove perspektive, smatram da je naslov itekako bio neprikladan jer su trebali znati da će to izazvati polemike, kaže Ilda i dodaje da je njen suprug Edin bio puno trezveniji i rekao: “Ilda, možeš sebi navući reketaše.“, što se i desilo odmah sutra ujutro. Ilda se ne uklapa u stereotipnu sliku poduzetnice. I to je, možda, najveća snaga njenog brenda. Nije školovana ekonomistica, ali poznaje tržište i zna šta prolazi. - Rođena sam da budem lider. Ovo sad zvuči prepotentno, ali ja ne volim ni lažnu skromnost. Ja jesam lider, ali ono što bih sebi zamjerila je što sam preblaga. Ne mislim da treba biti stroga prema ljudima, ali čak se suzdržavam da kažem i neke konstruktivne stvari. Napraviti ovakvu firmu u Kalesiji, za ovako kratko vrijeme, ovako uspješno, sa takvom atmosferom kakva vlada unutar tima, može napraviti samo dobar lider, iskrena je Ilda. Danas, Humperija raste, ima svoju proizvodnju, distribuciju, e-commerce, marketing, zajednicu, i sve ono što čini ozbiljan biznis Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text U 69. epizodi podcasta (IN)Direkt gost nam je bio Samir Mekić, bivši veznjak, trenutno reprezentativni selektor i čovjek čija je karijera savršena ilustracija nepredvidivosti fudbalskog života. Sve je počelo na sarajevskim Pofalićima, gdje je kao 16-godišnjak debitovao za seniorski tim Pofalićkog u Republičkoj ligi. Sljedeća stanica bila je Širokača, gdje odlazi na poziv legendarnog Želimira Vidovića Kelija, a potom i prelazak u Vratnik, gdje ga je primijetio Mehmed Janjoš Čala i preporučio FK Sarajevo. Iako je odrastao kao navijač Želje, sudbina ga vodi ka bordo timu i snovima igranja u tadašnjoj Prvoj ligi Jugoslavije. Ali rat mijenja sve. Mekić fudbal mijenja rovovima, a onda slijedi poziv Fuada Muzurovića i nevjerovatna jednogodišnja svjetska turneja FK Sarajevo koji se reaktivira. Na toj turneji, Mekića primjećuju u Emiratima, gdje ostaje s prijateljem Samirom Abdurahmanovićem Glistom, gradeći prvu inostranu karijeru. Godine 1994. odlazi u danski Ikast, što smatra najvećom greškom svoje karijere te se brzo vraća u Emirate. Uslijedile su brojne probe u Njemačkoj i konačno angažman u Bayern Hofu. Povratak kući obilježava sjajna epizoda u Bosni Visoko s kojom osvaja Kup BiH. Konačno, dječački san ostvaruje na Grbavici igrajući za voljeni Željezničar, za koji upisuje 42 nastupa i tri gola. - Ja sam bio navijač Želje, moja sva mahala je navijala za Želju. Kao dječak sam išao na utakmice, gledao Videoton kad je igrao sa Željom i pratio taj Kup UEFA. Sad ja gledam protiv Videotona i sebe zamišljam. Bože dragi, da je meni samo da ja izađem ovdje. Toliku sam želju imao, volio tog Želju i desi se to. Stojimo na centru, Vazda i ja, treba da izvedemo taj početni udarac, okrenem se gore prema tribini i ja sebe vidim. Čitav mi se život vrati, vjerovatno sam se i nasmijao, meni je srce ovoliko bilo, prisjeća se Mekić debija u plavom dresu. Nakon toga igra za Olimpik, a zatim tri godine za Travnik, prije nego što bogatu karijeru završava u dresu Igmana iz Konjica. Trenersku karijeru je gradio u omladinskim kategorijama Olimpika i Željezničara, a na nedavno održanom Svjetskom prvenstvu u Azerbejdžanu, predvodi Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Za koji dan trebalo bi da bude održana sjednica Žalbenog vijeća u postupku protiv Milorada Dodika. Predsjednik Republike Srpske osuđen je na godinu zatvora, što se može i platiti te šest godina zabrane obavljanja političke funkcije na kojoj je počinio dokazano krivično djelo. Iako se osuđenik, a u međuvremenu zbog nove istrage i bjegunac od državnog pravosuđa, hvalio kako ne priznaje ni Sud ni Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, žalbu je uredno predao, pa mada kolaju priče kako se nadigla kuka i motika da se proces makar ponovi i tako produži politička agonija, valja sačekati 12. jun i potom sudsku odluku. Lider SNSD-a grčevito se drži za vlast u zemlji od koje bi da se otcijepi, lider HDZ-a BiH ga u tome podržava, dvije trojke - jedna iz Federacije, druga iz Republike Srpske - zagovaraju ubrzani evropski put, a međunarodna zajednica, posebice Bruxelles i London, pomno prate zbivanja na trusnoj ovdašnjoj političkoj sceni, na kojoj bi zagovarači status quoa najradije sačekali naredne izbore pa već pričaju o kampanjama. S nama je u novoj epizodi podcasta Direktno sa Vildanom Selimbegović Besima Borić, članica Predsjedništva SDP-a BiH, dugogodišnja aktivistica i jedan od najprepoznatljivijih glasova zalaganja za žene u Bosni i Hercegovini. Kako izaći iz krize? Kako zaustaviti Milorada Dodika? Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Gost u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu je Tomislav Tomo Cvitanušić, alpinista, maratonac, čovjek koji je svoj život posvetio filozofiji zdravlja, pokreta i balansa. Tomo je neko čije iskustvo i znanje inspirišu - ne samo one koji se bave sportom, već svakoga ko želi živjeti kvalitetnije i duže. Razgovor je počeo pitanjem koje mnoge zanima: kako je moguće da osoba u pedesetim godinama funkcioniše kao da je u kasnim tridesetima? Tomo odgovara jednostavno - godine su stvar uma, ali i tijela, jer jedno bez drugog ne ide. -Ne možete imati zdrav um u bolesnom tijelu, niti obrnuto, kaže on. I tu dolazimo do ključne riječi - mjere. Sve ima svoju mjeru: i hrana, i trening, i odmor. Danas se sve više govori o dugovječnosti, ali Tomo ističe da nije poenta samo produžiti broj godina, već produžiti kvalitetne godine života. Ono što Tomu izdvaja jeste optimizam. Kaže da danas živimo u najboljem trenutku ljudske civilizacije. Imamo znanje, tehnologiju, slobodu. Ali često zaboravimo da je sloboda i odgovornost. Svako od nas bira kako će živjeti, i kako će stariti. A izbori poput loše ishrane ili pušenja nas često unazade. Kako izgleda priprema za osvajanje Everesta i šta se dešava kad tijelo dođe do krajnjih granica? Da li postoji trenutak kad želiš da odustaneš i kako tada izvući iz sebe ono što ni sam nisi znao da imaš, slušajte i gledajte ove nedjelje Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Tanja Miletić Oručević redateljica iz Mostara i profesorica na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, gošća je Dragana Markovine u novom izdanju podcasta U kontru. Razgovarali su o njenom doživljaju Mostara prije rata, iskustvu povratka te o tome kako joj je grad izgledao nakon svega i kako joj izgleda danas. Neizostavna tema bili su i njeni predratni studentski dani u Sarajevu, školovanje u Poljskoj te promjene koje je ta država doživjela u tranziciji. Pričali su o aktivnostima omladinskog centra Abrašević u pokušajima pomirenja poslijeratnog Mostara i ostavštini njenog pokojnog supruga Huseina Oručevića. Razgovarali su i o izgradnji zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, o pozorišnoj saradnji između te kuće i Narodnog pozorišta u Mostaru te o njenim predstavama „Chick lit“ i „Identitluk“ koje je radila u koprodukciji ta dva pozorišta. - U društvenom tkivu među običnim ljudima koji žive u gradu ja ne osjetim da je to podjeljeno. Naravno, svaki čovjek živi u svom balonu i to je istina. Znam da postoji mnogo nacionalista na obje strane i da postoje ljudi koji se drže svojih kvartova i ne prelaze na tzv. drugu stranu. Nije to nešto što definiše Mostar i mislim da je moguće ugodno i normalno živjeti u krugu ljudi u nekakvim funkcionalnostima u kojima to nisu dva grada već jedan, kaže Miletić Oručević. Otvorili su i temu Srebrenice i predstave „Srebrenički inferno“, a poseban dio razgovora posvetili su drugom maju 1992. i njenoj predstavi „Bio je lijep i sunčan dan“, koju je tim povodom radila u SARTR-u. Pričali su i o predstavi „Sveto S.“ s kojom je Tanja ušla u genezu kultne predstave „Sveti Sava“ u produkciji zeničkog narodnog pozorišta, koja je prekinuta u beogradskom Jugoslovenskom dramskom pozorištu (JDP), pri čemu je taj upad na predstavu označio jedan od početaka pohoda srpskog nacionalizma na zajedničku zemlju. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...

Send us a text Kada u istu rečenicu stavite Radio 101, Večernju školu i Morisa iz Madagaskara, već znate da je riječ o Zlatanu Zuhriću Zuhri, hrvatskom glumcu, komičaru i televizijskom voditelju. U novoj epizodi podcasta Opet Laka, Zuhra se pojavljuje onakav kakvog ga najviše volimo - duhovit, samoironičan, bez filtera i s mnogo više istine nego što se u šali očekuje. Rođen u Zagrebu, sa bosansko-dubrovačkim korijenima, Zuhra je na sceni preko četiri decenije - prvo kao radijski pionir "Zločeste djece" na Radiju 101, a potom i kao televizijski klasik koji je sa Željkom Pervanom, Đurom Utješanovićem i ekipom iz „Večernje škole“ izgradio humoristično ogledalo društva. U toj školi, svi smo pomalo bili učenici. Pored televizije i pozorišta, ostavio je snažan trag i u sinkronizaciji. Generacije djece (i roditelja) znaju ga kao glas Morisa iz „Madagaskara“ ili Booga iz „Sezone lova“. No, ono što se manje zna, jeste njegova diplomirana titula s Fakulteta elektrotehnike i računarstva - životni kuriozitet koji je u potpunosti preusmjeren u smijeh, mikrofone i scene. Danas, Zuhra većinu vremena provodi u svojoj drvenoj kućici u šumi nadomak Zagreba i to ga, kako kaže, spašava “mentalnih zavrzlama”, a u razgovoru sa Lakom podijelio je crtice (i malo duže crte) iz života. Prisjetio se oca, koji je, zbog obične sale završio na Golom Otoku, kasnijem očevom susretu sa Zuhrinom majkom, djetinjstvu, prve uloge i davnih ljubavi. U više od 90 minuta ovog podcasta slušaćete i o demokratiji, slobodi, vanzemaljcima, roditeljstvu, umjetnoj inteligenciji i, naravno, umjetnosti. Zbog čega je Zuhri Lakin podcast najbolji u regionu i zbog čega ni ovu epizodu ne trebate propustiti, saznajte ovog petka u 20 sati na www.oslobodjenje.ba te na platformama YouTube, Apple Podcasts, YouTube AUDIO, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM. Support the show Čitajte nas na: https://www.oslobodjenje.ba FB :https://www.facebook.com/oslobodjenjeba IG: https://www.instagram.com/oslobodjenj... Twitter: ...